Bol u grudima

Autor: Prim. Dr Muhamed Salihbašić, specijalista interne medicine 

Bol u grudima je vrlo čest simptom i može ukazivati na različite procese u našem organizmu. Uzroci ove nelagode mogu biti trivijalni i bezopasni, kao što su bolovi u mišićima ili zglobovima grudnog koša, ili pak mogu biti posljedica neke blaže povrede, tjeskobe ili napetosti. Ipak, ovakva bol vrlo često izaziva strah kod pacijenata koji je u potpunosti opravdan, jer može biti upozorenje na moguće po život opasne poremećaje. Tačnije, može biti uzrokovan bolestima srca i krvnih sudova, kao što su srčani infarkt, angina pektoris, aneurizma grudne aorte, upalne bolesti srca itd., ali i bolestima drugih organa, kao što su upala plućne maramice, bolesti jednjaka, kamen u žuči itd. 

Pacijent s bolom u grudima treba se obavezno javiti ljekaru kako bi se odredio pravi uzrok bola. Ukoliko ljekar posumnja da se radi o akutnom koronarnom sindromu (nestabilna angina pektoris, infarkt miokarda) ili, recimo, plućnoj emboliji, pacijent će biti adekvatno pripremljen i upućen do najbližeg zdravstvenog centra koji je opremljen za liječenje ovakvih stanja. 

Srčani udar (infarkt miokarda) je i dalje glavni uzrok smrti u svijetu, pa tako i u našoj zemlji. Podrazumijeva oštećenje ili odumiranje ćelija srčanog mišića koje nastaje uslijed prekida dotoka krvi u srce, a kao posljedica začepljenja nekog od krvnih sudova koje ga hrani. Glavna karakteristika je bol u grudnom košu. Pravovremeno prepoznavanje ove boli i javljanje ljekaru na vrijeme može spasiti život. Kako izgleda bol kod infarkta miokarda? Osnovna karakteristika ove boli je da je nagla i snažna, često nepodnošljiva, ali nije rijetko i da ova bol bude slabijeg intenziteta. Opisuje se kao pritisak, stezanje ili pečenje. Javlja se u sredini ili s lijeve strane grudnog koša, dok vrlo rijetko zahvata cijeli grudni koš. Ponekad čak može početi i u gornjem dijelu stomaka ili između lopatica. Obično se širi duž lijevog ramena i ruke, a, također, i duž vrata i vilice. Ova bol se ne smanjuje pri pokretu, pritiskom na bolno mjesto, promjenom položaja tijela, kao ni dubokim disanjem. Može se javiti i tokom napora, ali isto tako i tokom mirovanja. Bol kod infarkta traje duže od 20 minuta i ne smanjuje se uzimanjem bilo kakvog analgetika (lijeka protiv bolova). Obično je praćena drugim simptomima kao što su: hladan znoj – preznojavanje, mučnina i povraćanje, nedostatak zraka i ubrzano disanje, bljedilo, osjećaj lupanja srca i ponekad gubitak svijesti. Važno je istaknuti da su simptomi dosta blaži kod starijih pacijenata i osoba s dijabetesom i stoga se mora biti pažljiv u interpretaciji kako ne bi bili zamijenjeni nekim drugim, bezazlenijim uzrokom.

Slična bol se javlja i kod nestabilne angine pektoris. Razlika je što kod infarkta miokarda imamo potpuno začepljenje neke od koronarnih arterija (krvni sudovi koji dovode krv u srce i tako ga hrane), a kod nestabilne angine pektoris imamo njihovo izraženo i kritično suženje, čime se drastično smanjuje dotok kisika u srčani mišić. Kao što je već spomenuto, ove dvije boli su vrlo slične, s tim da bol kod nestabilne angine pektoris traje kraće od 20 minuta.

Ukoliko osjetite ovakvu bol, potrebno je hitno se javiti ljekaru. Krucijalni razlog za to je činjenica da je uspjeh ljekara veći što se pacijent prije javi u zdravstveni centar. Što bol duže traje, veće je oštećenje srčanog mišića. Ukoliko se pacijent javi na vrijeme, postupkom koronarografije i ugradnje stenta u začepljen krvni sud može se znatno spriječiti odumiranje srčanog mišića i izbjeći i potencijalni smrtni ishod. 

Također, slična bol se može javiti i kod tzv. stabilne angine pektoris, stanja koje nije ni blizu opasno kao gore dva spomenuta. To je bol koja znatno kraće traje i javlja se isključivo pri fizičkom naporu. Nakon nekoliko minuta mirovanja, bol nestaje. Ova bol se nikada ne javlja u mirovanju, što nije slučaj kod infarkta miokarda i nestabilne angine pektoris. Slično kao i kod nestabilne angine pektoris, posljedica je suženja koronarne arterije, ali koje nije izrazito niti kritično. Ova bol, također, može se javiti kao posljedica emotivne napetosti ili stresa, hladnoće ili pretjerivanja u hrani.

I angina pektoris i infarkt miokarda se češće javljaju kod muškaraca nego kod žena. Faktori rizika su dobro poznati: povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, pušenje, neadekvatna ishrana, prekomjerna tjelesna težina, neaktivnost itd. Ovo samo govori da promjenom životnih navika možemo dosta dobrog uraditi za svoje zdravlje i smanjiti mogućnost ovih kardiovaskularnih incidenata. 

Za kraj da naglasimo da svaka bol u prsima ne znači da je uvijek u pitanju koronarna bolest srca, odnosno angina pektoris ili akutni infarkt miokarda. Ipak, iako svi imamo različit doživljaj bola, onaj u grudima nijedan pacijent ne treba zanemariti, jer čak i najslabija može ukazati na životno ugrožavajući proces. Stoga poruka jeste, ukoliko se osjeti bol u grudima, potrebno je hitno se javiti najbližem ljekaru koji će ili propisati adekvatnu terapiju ili uputiti pacijenta na daljnju dijagnostičku obradu.

Facebook komentari