Bronhitis kod djece


Autor: dr Sanda Mirković, specijalista pedijatar, ZU Bambi, Banja Luka

Bronhitis kod djece predstavlja jednu od najčešćih bolesti djece predškolskog uzrasta. Procjenjuje se da će 20% od sve djece imati akutni bronhitis u nekom periodu tokom prvih pet godina života. Djeca, u uzrastu mlađem od tri godine, posebno su sklona bronhitisu budući da bronhospazam, otok sluznice i sekrecija imaju jači uticaj na sužavanje njihovih relativno sitnijih disajnih puteva. Prva epizoda bronhitisa može da prouzrokuje veliku zabrinutost kod roditelja, tako da bi roditelji trebali da znaju u kojem momentu se obratiti stručnom licu, da ne bi došlo do ozbiljnih komplikacija bronhitisa.

Bronhitis označava nespecifičnu upalu donjih disajnih puteva. Nastaje kao komplikacija prehlade ili infekcija gornjih disajnih puteva, čiji su uzročnici najčešće virusi, a potom i bakterije. Ovi patogeni prvo izazivaju infekciju nosa, ždrijela, glasnica ili uha, a kao komplikacija ili pogoršanje osnovne bolesti može se razviti i infekcija donjih disajnih puteva poznata kao bronhitis. Postoji nekoliko klasifikacija, najčešće se dijele na akutni bronhitis, akutni opstruktivni bronhitis i bronhiolitis. Najčešći uzok akutnog bronhitisa jeste virusna infekcija, a kašalj je glavni simptom te bolesti. Zimski period i proljeće su glavna godišnja doba kada se akutni bronhitis javlja, jer su u tom periodu dominantni virusni patogeni. Širenje bolesti je brzo, kapljičnim putem. Akutni opstruktivni bronhitis je stanje koje obilježavaju izražene smetnje disanja (ubrzano, plitko disanje, sviranje prilikom disanja) zbog suženja bronhija, može biti alergijskog porijekla ili virusne etiologije. Bronhiolitis je bolest donjih disajnih puteva od koje obolijevaju dojenčad najčešće uzrasta od trećeg do šestog mjeseca, obično je virusne etiologije, kao najčešći uzročnik se navodi respiratorni sincicijalni virus (RSV).

Oboljenje započinje sekrecijom iz nosa, kijavicom, kašljem i otežanim disanjem, uz sve te simptome može se pojaviti i povišena tjelesna temperatura, i ona je ta koja alarmira roditelje da je vrijeme da posjete pedijatra. Kašalj nastaje kao posljedica nakupljanja sekreta, koji djetetu smeta pri disanju te ga ono nastoji izbaciti iz disajnih puteva. Pogoršava se u toku noći kada dijete legne u vodoravni položaj, pa sluz ispuni veći dio bronhija. Epizoda bronhitisa obično traje oko dvije nedjelje, kod pojedine djece može trajati i preko tri nedjelje uz postepeno slabljenje kašlja. Sve vrste bronhitisa imaju svoje varijacije od lake do veoma teške kliničke slike gdje je potrebno hospitalizovati dijete.

Liječenje bronhitisa je simptomatsko. Osnovni cilj terapije je da olakšamo simptome i smanjimo dužinu trajanja bolesti. Preporučuje se uzimanje dosta tečnosti, najbolje vode i da djeca spavaju sa podignutim uzglavljem. Redovno vršiti toaletu nosa sa fiziološkom otopinom kod djece do godinu dana, a kod djece starije od jedne godine uz fiziološku otopinu se mogu upotrebljavati sprejevi namijenjeni za toaletu nosa i obnavljanje sluznice nosa (Lynase® sprej). Zapušenost nosa otežava disanje, a to dovodi do nervoze djeteta i lošijeg sna, te je treba na vrijeme rješavati preparatima na bazi ksilometazolina (Rinobact® P sprej ili Xilozin® sprej). Prostor u kojem dijete boravi treba biti ugodne temperature do maksimalnih 25 ⁰C i adekvatne vlažnosti, uz to se može djetetu kao pomoć uključiti inhalacija fiziološkom otopinom koja će ovlažiti disajne puteve i razrijediti sluz. Otežano disanje koje je posljedica suženja bronhija, olakšavamo uključivanjem bronhodilatatora u vidu inhalacije. Povišenu temperaturu kontrolisati tačnim dozama antipiretika po kilogramu tjelesne mase (paracetamol, ibuprofen). Ako je u pitanju akutni bronhitis bakterijske prirode ili virusni bronhitis sa sekundarnom bakterijskom infekcijom onda se uz sve nabrojane simptomatske mjere uvodi i antibiotska terapija. Nakon bronhitisa zaostaje najčešće produktivni kašalj koji zna da potraje i do tri nedjelje, stoga je potrebno olakšati iskašljavanje sekreta korištenjem ekspektoransa na bazi karbocisteina (Bronchobos® 2,5% sirup).
Kao najteža komplikacija bronhitisa javlja se upala pluća (bronhopneumonija).

Najbitnije je naglasiti da je skoro 80% bronhitisa virusnog porijekla te nema potrebe za uvođenjem antibiotske terapije. Preranim uvođenjem antibiotika doprinosimo širenju bakterijske infekcije i stvaranju antibiotske rezistencije.

Djeca koja većinom obolijevaju su ona koja pohađaju kolektiv (vrtić ili jaslice), i dokazano je da ta djeca dobiju do deset virusnih infekcija disajnih puteva na godišnjem nivou. Takođe je dokazano da češće obolijevaju djeca koja su izložena duvanskom dimu.

Kao osnovna prevencija nastanka bronhitisa navodi se redovna toaleta nosa, aspiracija sekreta i inhalacije na očišćen nos. Pušenje u prostorijama gdje borave djeca strogo je zabranjeno. Preporučuje se izbjegavanje osoba koje imaju simptome respiratorne infekcije. Takođe je u nekim zemljama uvedena redovna vakcinacija protiv RSV-a i bakterije Streptococcus pneumoniae koji su najčešći uzročnici infekcije disajnih puteva.

Facebook komentari