Demencije – pravovremeno uočite promjene!

AUTOR: Prim. dr Nina Pinjuh Markota, dr. sc., specijalista obiteljske medicine

Demencija predstavlja opadanje duševnih sposobnosti: oštećeni su pamćenje, mišljenje, prosuđivanje i sposobnost obraćanja pozornosti i učenja, a potom i same osobnosti. Bolest sporo napreduje, ali ima značajne posljedice ne samo na oboljelu osobu, već i na njegovu obitelj, suradnike i kompletnu okolinu, budući da dementna osoba postaje sve više ovisna o tuđoj pomoći.

Početni simptomi

Demencije su bolesti koje se većinom javljaju kod starijih ljudi, a s obzirom da se radi o ljudima koji nisu radno (a često niti intelektualno) aktivni, početni simptomi mogu biti i nezamijećeni. Oboljela osoba rijetko primjećuje svoja sve veća ograničenja ili ih pak negira. S druge strane, okolina ih zamjenjuje s dobroćudnom staračkom zaboravljivošću, a postoji i pogrešno mišljenje da su intelektualno propadanje i sve veća ovisnost o okolini normalne posljedice starenja. Takve osobe liječniku dolaze (ili ih dovode) tek kada se jave smetnje ponašanja, zaboravljanje nedavnih događaja,  učestalo postavljanje istih pitanja,  agresivnost, sklonost lutanju i noćni nemir.

Broj dementnih osoba u svijetu dostiže epidemijske razmjere zbog starenja populacije jer je dob glavni čimbenik rizika. S obzirom na produljenje života očekuje se daljnji porast broja oboljelih. Nadalje, iako još uvijek ne postoji savršen lijek za najveći dio demencija, postoje razlozi za oprezni optimizam. Naime, zabilježen je pad broja oboljelih od demencije u razvijenim zemljama (iako  točan razlog takve tendencije pada broja oboljelih nije poznat). Smatra se da su porast životnog standarda, dobra kontrola čimbenika rizika, viši stupanj naobrazbe i življenje u stimulativnom okruženju glavni razlozi za objašnjenje ovog povoljnog trenda.

Kontrola rizikofaktora

Demencija ima iste čimbenike rizika kao i kardiovaskularne bolesti (pušenje, pretilost, visoki krvni tlak, neregulirana šećerna bolest, visoke masnoće u krvi) pa se njihovom kontrolom umanjuje i rizik nastanka demencija. Dobar životni standard, uravnotežena prehrana, fizička i mentalna aktivnost, bogat društveni život, stimulativni okoliš i zdrav san se čine razumnim strategijama u borbi protiv demencija.

Demencija kod Alzheimerove bolesti je najčešći i najpoznatiji oblik ovog problema, ali to nije jedini oblik demencije. Propadanje intelektualnih sposobnosti može se javiti uz bolesti moždanih krvnih žila, kao i kod traumatskih ozljeda mozga. Međutim, sve se više smatra da je većina demencija miješanog uzroka (dakle, kada se radi o kombiniranoj patologiji karakterističnoj za cerebrovaskularnu i Alzheimerovu bolest).

Većina demencija (kao ona kod Alzheimerove bolesti) ima postupan i nezaustavljiv tijek jer se javljaju kao posljedica napredujućih oštećenja mozga. Iako točan mehanizam nastanka oštećenja moždanih stanica kod Alzheimerove bolesti nije sasvim razjašnjen, većina znanstvenika se slaže da je posredovan nakupljanjem patoloških proteina u i između živčanih stanica.

Značaj ciljanih pregleda

Mali broj demencija može se izliječiti, što znači da oboljela osoba može ponovno funkcionirati kao i prije nastupa oštećenja. To je i glavni razlog zbog kojega je nužno što ranije, čim se primijete smetnje pamćenja i drugi simptomi, provesti ciljane preglede koji ukazuju na potencijalno izlječive uzroke propadanja spoznajnih funkcija. Tu spadaju metabolički poremećaji (endokrinološki poremećaji, manjak vitamina, zatajenje bubrega i jetre), upalne bolesti mozga (autoimune bolesti, infekcije), tumori mozga i hematomi, neki oblici epilepsije, trovanja i porast tlaka u lubanjskoj šupljini.

Rani simptomi demencije nalikuju depresiji, ali razlikovanje ova dva stanja je ključno za daljnji pristup oboljeloj osobi. Simptomi koji prethode razvijenoj bolesti su promjene osobnosti, sumnjičavost, postupan gubitak interesa, nagle promjene raspoloženja i razdražljivost, te smetnje spavanja u ranom stadiju bolesti. Depresija se često javlja i kod dementne osobe te dodatno pogoršava ionako narušeno funkcioniranje. To znači da se u svakom slučaju poremećaji raspoloženja moraju prepoznati i što ranije započeti s njihovim liječenjem.

U kasnijim fazama bolesti javljaju se, ovisno o tipu demencije, i drugi simptomi poput halucinacija, smetnji gutanja i motoričkih oštećenja. Zbog njih oboljeli postaje vezan uz krevet i sasvim ovisan o tuđoj pomoći. 

Temelj za otkrivanje demencije i dalje predstavljaju:

– anamneza (vrlo često od članova obitelji) 

– detaljan pregled (psihijatrijski, internistički i neurološki) 

– klinička slika 

– laboratorijski testovi

– MMS  test (engl. Mini Mental Score) i slikovni pregledi koriste se za identifikaciju uzroka koje je moguće liječiti (primjerice CT, MR, fMR, PET, SPECT).

Kako pomoći osobama s demencijom i njihovim obiteljima:

– održavanje obiteljskog okoliša pomaže osobi s demencijom da  ostane  orijentirana. Selidba u novi dom ili grad, mijenjanje pokućstva ili čak mijenjanje boje stana može dovesti do sloma. U orijentiranju osobi može pomoći veliki dnevni kalendar, noćno svjetlo, sat s velikim brojevima ili radio.

– sakrivanje ključeva od automobila i stavljanje aparata za otkrivanje na vrata može pomoći u sprječavanju nezgoda ljudi koji lutaju.  Od pomoći mogu biti i narukvice s podacima o osobi.

– utvrđivanje redovite rutine kupanja, uzimanja jela, spavanja i drugih aktivnosti može osobi dati osjećaj sigurnosti.  Pomoći može i stalan kontakt s poznatim licima.

– prigovaranje i kažnjavanje osobe s demencijom ne pomaže i može pogoršati stanje.

– od koristi mogu biti i organizacije koje pružaju socijalne usluge i medicinsku njegu, često u kući. Može se dobiti prijevoz i posluživanje  jela. Stalna skrb može biti vrlo skupa, ali mnogi programi osiguranja pokrivaju neke od troškova.

– Lijekovi usporavaju napredovanje bolesti i odgađaju gubitak neovisnosti te smještaj oboljelog u instituciju. Na taj način ne smanjuju samo troškove zbrinjavanja oboljelog već, što je najvažnije, popravljaju kvalitetu i njegovog života i života obitelji. Iako se primarno koriste za liječenje oboljelih od Alzhemerove bolesti, neki lijekovi za liječenje demencije pokazali su se učinkovitima i kod drugih oblika demencije.

Facebook komentari