Dijagnoza, prevencija i liječenje srčanih aritmija

Autor: Mr. sci. dr Sanela Halilović Šuškić, specijalista interne medicine, Interni odjel, JU Bolnica Travnik

U svakodnevnoj kardiološkoj praksi aritmije su jedan od najčešćih razloga zbog kojih bolesnici traže pomoć. Ponekad su asimptomatske. Mnoge aritmije se javljaju u osoba koje nemaju srčanu bolest i potpuno su „bezazlene“, ali mogu biti subjektivno neugodne, te kod pacijenta stvaraju razumljivu zabrinutost.
Najčešće se predstavljaju nizom simptoma: od osjećaja lupanja ili preskakanja srca, vrtoglavicama, omaglicama, sinkopom (gubitkom svijesti), pritisak u prsima, zatajivanjem miokarda (srčanom slabošću) i iznenadnom srčanom smrću.

Dijagnoza srčanih aritmija

Dijagnostika aritmije zahtijeva strpljenje kako ljekara tako i pacijenta. Postavljanje dijagnoze započinje detaljnom anamnezom, kliničkim pregledom, laboratorijskim nalazima, potom snimanjem električne aktivnosti srca (tzv. EKG-elektrokardiografija). EKG se snima u mirovanju, a ponekad i u fizičkom opterećenju (vožnja bicikla ili kretanje na pokretnoj traci, što može dovesti do pojave aritmije i/ili pokazuje neadekvatnu opskrbu srčanog mišića krvlju).

Dinamička elektrokardiografija (Holter monitoring) je metoda u kojoj pacijent obavlja svakodnevne aktivnosti, a pri tom nosi na sebi aparat koji registrira električnu aktivnost srca u trajanju od par sati do par dana registrujući poremećaje ritma ili se čak može telemetrijski pratiti EKG bolesnika. Ultrazvuk srca ukazuje na morfološke i funkcionalne promjene srčanih struktura. Koronarografija je dijagnostička metoda kod sumnje na ishemijsku bolest srca, te magnetna rezonanca (MR) srca kod sumnje na aritmogenu displaziju srca. Kod nekih aritmija potrebno je uraditi i elektrofiziološko ispitivanje. Pored navedenih pretraga neophodno je uraditi i sve one pretrage koje ukazuju na ekstrakardijalne uzroke aritmija.

Prevencija i liječenje aritmija

Prevencija srčanih aritmija kao i drugih srčanih oboljenja podrazumijeva promociju zdravog načina života. Poseban akcenat se stavlja na životne navike ljudi kao što su pušenje, prekomjerna tjelesna težina, prehrana i tjelesna aktivnost. U prevenciji pušenja treba naglasiti da se sa prestankom pušenja smanjuje rizik od obolijevanja i smrti od bolesti srca i krvnih žila za čak 30%. Kada je riječ o prekomjernoj tjelesnoj težini treba akcentirati pravilan i uravnotežen način prehrane što značajno doprinosi smanjenju tjelesne težine, a istovremeno i smanjenju rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Tjelesna aktivnost smanjuje rizik od srčanih oboljenja i smrti za 35%. Tjelesna aktivnost pojačava djelovanje antioksidanasa koji neutraliziraju djelovanje slobodnih radikala, tvari koje dovode do promjene u građi i funkciji ćelija i tako utiču na pojavu srčanih oboljenja. Svjetska zdravstvena organizacija je dala sedam uputstava za zdrav i kvalitetan dug život: 1. redovno spavanje 7-8 sati, 2. redovno doručkovati, 3. jesti raznovrsnu hranu, 4. izbjegavanje uzimanja hrane između obroka, 5. redovno se baviti tjelesnom aktivnošću (najmanje pola sata na dan), 6. ne pušiti, 7. alkohol ne konzumirati.

Liječenje aritmija ovisi o vrsti aritmije i njenom uzroku. Kada se ustanovi uzrok najbolji način liječenja je otkloniti isti (trovanja, anemija, medikamenti i dr.). S druge strane postoji niz lijekova koji mogu spriječiti nastanak nove aritmije, a ako je potrebno u određenim situacijama se primjenjuje i elektroterapija, bilo da se radi jednokratno kao elektrokonverzija ili privremenom ili trajnom elektrostimulacijom (tzv. pacemaker) ili defibrilacija. Postoje i složenije metode, poput električne ablacije ili hirurških zahvata. Izbor terapije ovisi o vrsti aritmije, simptomima i postojanju drugih srčanih bolesti kao i o izboru bolesnika.

Sve o uzrocima i vrstama srčanih aritmija možete pročitati na sljedećem linku.

Facebook komentari