Duboka venska tromboza

Autor: Dr. Omer Manov, specijalista interne medicine

Koagulacija (stvaranje krvnog ugruška) fiziološki je proces koji sprečava krvarenje u slučaju povrede krvne žile. Međutim, ponekad se koagulacija dogodi u krvnoj žili koja nije ozlijeđena. To se može dogoditi u venama, krvnim žilama kojima krv dolazi u srce. U slučaju da se to dogodi u dubokim venama nogu, ruku ili venama zdjelice, nastaje duboka venska tromboza (DVT). 

Duboka venska tromboza predstavlja intravaskularnu lokaliziranu koagulaciju u području dubokih vena, najčešće donjih ekstremiteta. 

Ako se u veni formira tromb, on može zaustaviti venski protok. Posljedično, krv ostaje u nozi, što za posljedicu ima otok i bol. 

Drugi problem s trombom u venama je da on može putovati u druge dijelove tijela i tamo uzrokovati trombozu. Najveća opasnost je da trombi završe u plućnim arterijama i tamo uzrokuju ponekad po život opasno stanje, koje se naziva plućna embolija (PE).

Postoje određeni rizični faktori za nastanak DVT-a:

– nakon operacija (posebno operacija zglobova)

– dugotrajno sjedenje ili ležanje (duže sjedenje u autu, autobusu, avionu)

– ranije preboljeni DVT ili PE

– karcinomi i hemoterapije

– određeni lijekovi (kontracepcijske tablete…)

Također, DVT je učestaliji u trudnica, pušača, starijih osoba i nekih bolesti (kao što su trombofilija i antifosfolipidni sindrom).

Dijagnoza

DVT može uzrokovati sljedeće simptome u zahvaćenoj nozi: otok, bol, crvenilo i toplinu.DVT desne noge

Nažalost, kod 10 posto pacijenata nemamo nikakve simptome, a samo kod 50 posto imamo klasične simptome.

Ponekad ugrušci nastaju u venama koje su bliže površini kože, tj. površnim venama. Tada imamo druge simptome, kao što su veća bolnost, crvenilo, upala i tvrde vene. To je posebno karakteristično za površne vene ispod koljena. Zato, ako imate neke od gore navedenih simptoma, javite se svom nadležnom ljekaru.

Simptomi plućne embolije: 

– nedostatak zraka i otežano disanje, posebno u naporu

– bol u prsima

– iznenadni kašalj i iskašljavanje krvi

– ubrzan rad srca.

U slučaju da dobijete ove simptome, potrebo je odmah pozvati nadležnu službu Hitne medicinske pomoći.

Liječenje

Cilj liječenja DVT-a je spriječiti nastanak plućne embolije, spriječiti širenje tromba te omogućiti rekanalizaciju trombozirane vene.

  1. Opće mjere: kompresivne čarape, mobilizacija (ako je pacijentu uključena antikoagulantna terapija i, naravno, uz kompresivne čarape);
  2. DVT se liječi lijekovima koji sprečavaju rast tromba, kao i nastanak plućne embolije. Ti  lijekovi se zovu antikoagulansi. Koristimo ih ili u obliku injekcija ili kao tablete. Početak terapije je gotovo uvijek u bolnici. U slučaju tromboze, ljekar će propisati jedan od antikoagulantnih lijekova. Dužina trajanja terapije je najmanje tri mjeseca (ponekad i duže). Na početku se obično koriste injekcije heparina (niskomolekularni ili nefrakcionirani). Nakon nekoliko dana pacijenti prelaze na oralnu antikoagulantnu terapiju. Ti lijekovi “ne tope” postojeći tromb, već sprečavaju njegovo povećanje. Također je bitno uzimati tu terapiju nekoliko mjeseci, jer na taj način omogućujemo našem tijelu da razgradi tromb te onemogućujemo nastanak novog tromba.

Postoji nekoliko vrsta oralne antikoagulantne terapije. U skupinu tih lijekova spadaju: rivaroksaban, apiksaban, dabigatran, edoksaban i varfarin. Oni se razlikuju u dozi,  po tome koliko često se uzimaju, po cijeni te kako hrana i drugi lijekovi utječu na njih. Od ljekara se uvijek očekuje da pacijentu prezentira koje lijekove ima na raspolaganju.

Kod uzimanja antikoagulantne terapije potrebno je:

– uvijek je koristiti kao što Vam je ljekar objasnio. Ako se u terapiji koristi varfarin, potrebno je povremeno kontrolirati parametre koagulacije.

– slijediti instrukcije o dijeti i korištenju drugih lijekova. Ovisno o propisanom lijeku, potrebno je obratiti pažnju na konzumiranje određene hrane (u slučaju varfarina, izbjegavati hranu bogatu vitaminom K).

– Paziti na znakove krvarenja. Jedan od rizika antikoagulantne terapije je krvarenje, jer ovi lijekovi otežavaju zaustavljanje krvarenja nakon povreda. Zbog toga je potrebno izbjegavati rizične situacije za povrede, kao i pratiti znakove krvarenja (spontane modrice, krv u stolici i urinu, crna stolica i sl.).

– Kod planirane operacije ili nekog drugog zahvata upoznati ljekara s tim da koristite antikoagulantnu terapiju.

Prevencija

S obzirom na to da pojedini pacijenti dobiju trombozu nakon dugotrajnog ležanja ili nakon putovanja avionom, postoje određeni postupci koje možete uraditi da spriječite nastanak DVT-a:

– ustati i prohodati svakih 1-2 sata

– ne pušiti prije putovanja

– koristiti komfornu odjeću

– često pomjerati noge i stopala

– nositi kompresijske čarape

– izbjegavati alkohol i lijekove koje uspavljuju 

rana mobilizacija (ustajane i kretanje) nakon operacije

u slučaju dugotrajne imobilizacije, uzimati preventive doze antikoagulantne terapije.

Facebook komentari