Historijski razvoj imunizacije

Autor: dr Indira Musić Palalić, specijalista porodične medicine

Naš organizam je stalno, u svakom trenutku, izložen mnogim tvarima iz vanjske sredine – od polena koji se nalazi u zraku koji udišemo i hrane koju jedemo – do različitih bakterija i virusa koji izazivaju bolest. Naš imuni sistem je sposoban da se sa velikim dijelom tih stranih tvari izbori samostalno. Međutim, postoje načini da pomognemo našem imunom sistemu.
Jednostavno rečeno, postoje neke zarazne bolesti od kojih – ako ih jednom preležimo – više nećemo oboljeti, ili su nam šanse da ponovo obolimo znatno smanjene. Međutim, zahvaljujući nauci, mi čak i ne moramo da se razbolimo da bi naš organizam razvio otpornost na tu bolest. To se postiže imunizacijom.

Zarazne bolesti i kako se od njih zaštititi – problem je s kojim se čovječanstvo bavi oduvijek. Čovjeka je oduvijek mučilo pitanje kako spriječiti bolest, šta učiniti da se ne razbolimo. U prošlosti se smatralo da su bolesti direktno izazvane natprirodnim silama te da je bolest božanska kazna. Bilo je puno pokušaja i naučnih istraživanja koja su na kraju dovela do velikih uspjeha.

Imunizacija kao javnozdravstvena mjera je najveći medicinski uspjeh 20-og vijeka, a vakcinacijom je spašeno više života (najmanje oko 20 miliona) nego bilo kojom drugom medicinskom intervencijom u historiji.
Imunizacija sprečava bolest, invalidnost i smrt.
Vakcinacija predstavlja umjetni, aktivni način sticanja otpornosti organizma protiv određenih uzročnika.

Kratak pregled kroz historiju imunizacije:
− 1796. godine britanski doktor Edward Jenner je uspješno testirao prvu vakcinu protiv velikih boginja,
− 1914. godine je dostupna vakcina protiv tifusne groznice,
− 1938. godine Salk i Francis su razvili prvo cjepivo protiv gripe A, a dvije godine kasnije protiv gripe B,
− 1955. godine Jonas Salk (Salkova vakcina) je razvio vakcinu protiv dječije paralize,
− 1971. godine – vakcina protiv MMR (ospica, zaušnjaka i rubeole) – kombinovana vakcina,
− 1969. godine američki doktor i genetičar Blumberg razvio je vakcinu protiv hepatitisa B za koju je dobio Nobelovu nagradu,
− 1974. godine – Takahasci razvio vakcinu protiv varicelle (vodenih ospica),
− 2009. godine – vakcina protiv svinjske gripe,
− 2020. godine – vakcina protiv COVID-19 koju uzrokuje virus SARS-CoV-2.

Zaključak:
− Vakcine i imunizacija su precizni i efikasni načini zaštite od nekih veoma opasnih bolesti.
− Pandemija COVID-19 nas podsjeća na to koliko su važne vakcine.
− Bez zaštite koju pružaju vakcine, bolesti se mogu širiti veoma brzo i sa nesagledivim posljedicama.
− Možemo biti zahvalni što raspolažemo zaštitom u vidu vakcina protiv tih bolesti.

Facebook komentari