Jedna od najčešćih bolesti ili poremećaja u neurologiji, od koje boluje 50 miliona ljudi

Autorica: Prim. dr Narcisa Šabić, specijalista neuropsihijatrije, Dom zdravlja Živinice

Epilepsija je jedna od najučestalijih bolesti ili poremećaja u neurologiji, i jedna od najstarije poznatih bolesti, od koje danas boluje oko 50 miliona ljudi u svijetu. Riječ epilepsija potiče od grčke riječi „epilambanein“, koja u prevodu znači napad, nastup ili obuzetost. Epilepsija se može pojaviti kod oba pola, u bilo kojoj životnoj dobi, ne postoje nikakve rasne, društveno-klasne, zemljopisne granice, bilo ko može biti pogođen epileptičkim napadima. Epilepsija se definiše kao paroksizmalni poremećaj funkcije centralnog nervnog sistema, koji je stereotipan i ima tendenciju ponavljanja.

Zahvaljujući napretku dijagnostičkih i terapijskih procedura i mogućnosti, epilepsija je postala bolest koja se može dobro liječiti i koja više ne predstavlja stigmu u društvu kao što je bilo ranije. Bolest se može zadovoljavajuće kontrolisati kod 65-70% pacijenata, ostali farmakorezistentni bolesnici su kandidati za neurohiruško liječenje, koje se posljednjih godina značajno usavršilo.

EPILEPTIČKI STATUS

Epileptički status je stanje velike hitnosti, definiše se kao epileptički napad koji traje dovoljno dugo ili se ponavlja u dovoljno kratkim intervalima da se svijest potpuno ne oporavi, tako da uzrokuje kontinuirano epileptičko stanje koje traje 30 minuta i više. U kliničke svrhe koristi se vremenski interval od 5 minuta kontinuiranih napada ili ponavljajućih napada s nepotpunim oporavkom stanja svijesti, koji predstavlja prikladan interval za primjenu terapije za prekidanje epileptičkog statusa.

ŽIVJETI SA EPILEPSIJOM

Osobe sa epilepsijom mogu, uz odgovarajuću terapiju sasvim normalno živjeti, ravnopravni su članovi društva, koji uz određene mjere i oprez, i uz određeni higijensko dijetetski režim života, mogu uredno izvršavati svoje radne i društvene obaveze. Kroz istoriju se pokazalo da epilepsija nije mogla spriječiti neke od najslavnijih ljudi da na svom poslu budu najbolji, kao što su: Alfred Nobel, Napoleon Bonaparte, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Georg F. Hendl, Sokrat, Vinsent van Gog. Ipak je potrebno, prilikom izbora zanimanja procijeniti rizik negativnih posljedica do kojih bi mogao dovesti epileptički napad za vrijeme obavljanja posla.
Danas ne postoje rigidne mjere zabrana za aktivnosti kao što su vožnja automobila, plivanje, vožnja bicikla, skijanje, ali uz određene mjere sigurnosti i zaštite (npr. djeci je dozvoljena vožnja biciklom po parkovima, sigurnim zonama ne u saobraćaju, uz obavezno nošenje kacige).
Bolesnici sa epilepsijom trebaju biti zaštićeni prilikom odabira radnog mjesta. Ne smiju raditi u noćnim smjenama, na visini, u blizini vatre, vode, mašina na motorni pogon. Ne smiju raditi sa alatom i oštrim predmetima kojima bi mogli ugroziti sebe ili druge osobe. Nakon što se uspostavi dijagnoza epilepsije, ne smiju koristiti vozačku dozvolu, niti polagati vozački ispit tokom dvije godine, ako je u tom periodu stanje stabilno, bez napada, pod redovnim kontrolama neurologa i redovnim uzimanjem terapije ograničenje prestaje, ali ne mogu biti profesionalni vozači. Bavljenje sportskim aktivnostima je preporučljivo, uz izbor odgovarajućeg sporta shodno bolesti.

PREPORUKE

– Potrebno je da svi članovi porodice pacijenta, prijatelji i poznanici znaju kako izgleda napad, kako bi mogli pružiti pomoć ili pozvati ljekara.
– Pomoći svojoj djeci, zavisno o dobi, uputiti ih šta učiniti „kad roditelj padne, trese se, ne može se dozvati“: dodati jastuk, koga pozvati, kome telefonirati i sl.
– Izbjegavati (gore navedene) faktore rizika,
– Ako predosjeti napad leći na bok, na mekanu površinu,
– Ako ima učestale napade nositi udobnu odjeću, štitnike za glavu, laktove, koljena,
– U kući postaviti štitnike oko mjesta sa otvorenim plamenom, grijalica, radijatora; izbjegavati pušenje, paljenje vatre kad su sami u kući; oprezno koristiti peglu i druge električne uređaje,
– Ne zaključavati vrata kupatila; sigurnije je tuširanje, nego kupanje u kadi; izbjegavati previše toplu vodu; izbjegavati upotrebu električnih pomagala u kupatilu i blizu vode (fen za kosu, električni aparat za brijanje…),
– U kuhinji, kad god je to moguće, kuhati i koristiti električne aparate u prisustvu ukućana; koristiti gumene rukavice kada rukuju nožem ili peru suđe; što rjeđe koristiti oštre noževe,
– Na radnom mjestu upoznati kolege sa mogućom pojavom napada i kako Vam mogu pomoći.
– Kako bi se uklonila stigmatizacija bolesnika sa epilepsijom, u svijetu su pokrenute brojne akcije u cilju destigmatizacije epilepsije, podizanja svijesti o toj bolesti i pokretanja različitih edukativnih programa s ciljem razumijevanja bolesti.

Svakog 26. marta obilježavamo LJUBIČASTI DAN, svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije, kada se širom svijeta ljubičastom bojom (bojom lavande koja je internacionalna boja epilepsije) iskazuje solidarnost osobama koje imaju epilepsiju. LJUBIČASTI DAN je osnovan 2008. godine, a na inicijativu tada devetogodišnje djevojčice Cassidy Megan, njenih roditelja i udruženja za epilepsiju Nove Škotske u Kanadi. Zbog osjećaja usamljenosti i nerazumijevanja, Cassidy je izrazila želju da svima govori i pokaže da se osobe sa epilepsijom ne razlikuju od drugih ljudi, javno je istupila u svojoj školi i izjavila da boluje od epilepsije. Ovo je poruka svim oboljelim od epilepsije, da nisu sami, te da se ne boje govoriti o svojoj bolesti i problemima u vezi s njom.

Facebook komentari