Jeste li sigurni da dišete pravilno?

Iako vam se možda čini da ne zahtijeva nikakav napor, to ne znači da je disanje jednostavan proces. Čovjek dnevno udahne i izdahne najmanje 17.000 puta. Disanje nije samo proces koji nas održava u životu, ono utječe i na probavu, krvni pritisak, raspoloženje, kognitivne funkcije, fizičke aktivnosti, pa čak i na imunitet. Stručnjaci vjeruju da je način na koji dišete vrlo važan te da utječe na cjelokupno zdravstveno stanje.

NAJČEŠĆA GREŠKA KOJU PRAVIMO PRILIKOM DISANJA
U procesu disanja vrlo često, umjesto na primarnu, oslanjamo se na pomoćnu disajnu muskulaturu. To je pogrešno. To znači da koristimo vrat i ramena za podizanje grudnog koša, umjesto da to činimo dijafragmom. Svaki put kad udahnete, dijafragma se u kontrakciji spušta, stvarajući u prsima prostor vašim plućima da se napune zrakom. Vanjski interkostalni mišići, također, učestvuju u kontrakcijama koje omogućavaju prsnom košu da se spušta i podiže. Uključivanjem vrata i ramena, ometate savršeno konstruirani mehanizam udisaja i izdisaja. Posljedice toga, između ostalog, mogu biti bol u donjem dijelu leđa i nesanica.

Mnoge obične stvari koje radimo utječu upravo na način na koji dišemo. Uska odjeća, predugo sjedenje, a posebno hronični stres zbog kojeg naše disanje postaje pliće i ubrzanije. Pokušajte, kad se nađete u stresnoj situaciji, da udahnete duboko što više puta. Također, zadržavanje daha negativno utiče na naše disanje, pogotovo prilikom treninga. Ne zaboravite izdahnuti između dvije vježbe.

TRI KRATKE I JEDNOSTAVNE VJEŽBE ZA POBOLJŠANJE DISANJA:

  1. Dišite iz stomaka što češće možete tokom dana.
  2. Uposlite dijafragmu. Ispravite se, stavite ruke sa obje strane prsnog koša te pet sekundi duboko dišite.
  3. Sjednite i napušite balon na način da udahnete što je dublje moguće, a potom taj zrak izdahnite u balon. Neka su vam vrat i ramena opušteni.

Facebook komentari