Kad stres izazove glavobolju

Glavobolja izazvana stresom je najčešća vrsta glavobolje koju možete dobiti jer je stres postao rutinski, sastavni dio života. Glavobolja kao posljedica stresa je najbolji opis onoga što se događa u vašem organizmu, ali to nije dijagnoza za sebe. Evo o čemu je riječ i šta trebate znati kad je riječ o glavoboljama izazvanim stresom, ali i ublažavanju nastalih bolova.

„Stresna glavobolja“ nije službena klasifikacija glavobolja u međunarodnoj klasifikaciji glavobolja, gdje su poznate pod nazivom tenzijske glavobolje, pojašnjavaju neurolozi. Tenzijske glavobolje nemaju migrenske karakteristike pa se javljaju na obje strane glave. Bol je definirana kao osjećaj intenzivnog pritiska, bez prateće mučnine, osjetljivosti na zvuk, svjetlo ili pokret, kao što je slučaj kod migrena. Riječ je o blagoj do umjerenoj glavobolji u prednjem dijelu glave, praćenoj zatezanjem mišića vrata.

Tenzijske glavobolje mogu trajati od 30 minuta do 72 sata. Čak 70 posto ljudi iskusi tenzijsku glavobolju bar jednom u životu. Da bi se postavila dijagnoza, potrebno je imati najmanje desetak ovakvih glavobolja.
Stres igra ključnu ulogu u pokretanju tenzijske glavobolje, ali tačni patofiziološki mehanizmi nisu sasvim jasni. Osim stresa, drugi uzroci tenzijske ili stresne glavobolje su alkohol, kofein, prehlada, gripa, problemi sa zubima, naprezanje očiju, pušenje, umor i fizički napor.

Kada posjetiti ljekara?
U ovisnosti od ozbiljnosti i dužini trajanja stresne ili tenzijske glavobolje, ona može proći sama od sebe, nakon odmora od aktivnosti, meditacijom ili jogom. No, ukoliko su bolovi mučni i neizdrživi, potrebno je uzeti neki bezreceptni analgetik (npr. Kofan Instant® ili Dolorex® ili Bolex®). Ukoliko primijetite da zbog glavobolje uzimate analgetik češće od jedanput sedmično, to je znak biste se trebali posavjetovati sa svojim ljekarom.

Facebook komentari