Kada raditi kolonoskopiju?

Autor: Dr. Dragan Čičković, specijalista interne medicine, subspecijalista gastroenterohepatologije

Kolonoskopija je endoskopska metoda kojom se još od 1963. godine optimalno sagledava stanje sluznice debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. Postoje dijagnostička i terapijska kolonoskopija. Dijagnostičkom uočavamo promjene sluznice, a terapijskom endoskopijom uklanjamo određene promjene (polipe) u cilju prevencije raka debelog crijeva. 

Današnje tehnologije nam omogućavaju dodatnu obradu slike, tzv. virtuelnu hromoendoskopiju, kojom se visokom sigurnošću razlikuju benigne i maligne promjene.

Kolonoskop se plasira kroz čmar te se posebnom tehnikom prolaze segmenti debelog crijeva do završnog dijela tankog crijeva. Unutar kolonoskopa se nalazi radni kanal koji gastroenterologu omogućava uzorkovanje (biopsiju) uočenih promjena, uklanjanje polipa i elektrokoagulaciju krvarećih promjena. Da bi pregled bio adekvatan, potrebna je kvalitetna priprema koja podrazumijeva poseban režim ishrane i primjenu sredstava za čišćenje – laksativa. 

KADA TREBA URADITI KOLONOSKOPSKI PREGLED?

– kada se primijete promjene u pražnjenju stolice, učestali prolivi, pojava naizmjeničnih proliva i zatvora;

– kada preko stolice (na površini stolice) primijetimo crvenu krv ili iz čmara izlazi svježa krv pri pražnjenju i nakon njega;

– kada je analizom krvne slike uočena malokrvnost (anemija) s niskim vrijednostima željeza;

– nakon pozitivnog testa stolice na okom nevidljivo (okultno) krvarenje (FOBT i FIT test);

– kada je bliskom članu porodice dijagnosticiran rak debelog crijeva (roditelji, djeca, rođena braća i sestre). Svjetske preporuke nalažu da se kolonoskopija srodnika obavi u godištu koje je 10 godina mlađe od godišta dijagnosticirane osobe;

– kada uz učestale prolivaste ili kašaste stolice imate bolove u trbuhu, visoku tjelesnu temperaturu i gubitak težine, a ostalim ispitivanjima su otklonjene sumnje na druge uzroke ovih simptoma;

– preventivno je potrebno početi s kolonoskopijama od navršene 50. godine života, u intervalima od 10 godina;

– ako je već operiran rak debelog crijeva, kontrolni kolonoskopski pregledi se obavljaju prve tri godine na godišnjem nivou, potom svake treće godine ako su prethodni nalazi uredni.

Sam pregled traje 15-60 minuta, a ukoliko pacijent ima nisku toleranciju bola, moguć je pregled u analgosedaciji (uz primjenu lijekova za umirenje i ublažavanje bolova). 

Zaključak: Kolonoskopija je invazivna dijagnostička metoda koja daje mnogo informacija, uz vrlo nizak i prihvatljiv rizik. Preventivnim pregledima možemo na vrijeme detektirati i istim aktom ukloniti premaligne lezije te tako izliječiti čak oko 90 posto karcinoma debelog crijeva u ranoj fazi. Niz opservacionih studija je pokazao da je preventivna kolonoskopija zaslužna za smanjenje pojave raka debelog crijeva za 50 posto te smanjenje smrtnosti od te bolesti za gotovo 68 posto. Dakle, bolje spriječiti nego liječiti.

Facebook komentari