Kako kardio i težinski trening utječu na zdravlje

Svijet fitnesa se zasniva na kardio vježbama i težinskom treningu. Ako želite biti fit, trebate svakodevno biti uključeni u niz fizičkih aktivnosti čime održavate svoju figuru.

– Kardio i težinski trening se međusobno dopunjavaju. Organizovan program vježbanja daje odlične rezultate sa dobrim rasporedom ishrane. Mnoge aktivnosti tokom dana su djelotvorne za kardiorespiratorni i mišićni sistem. Dok šetamo psa, igramo se sa djecom ili trčimo da ne bi zakasnili na autobus, radimo jedan oblik aerobičnog fitnesa. S druge strane, nošenje namirnica i popravke se oslanjaju na izgradnju mišića – prema dr. Daniel V. Vigil, doktoru za porodičnu medicinu i sport, UCLA Kalifornija.

Različite vježbe smanjuju nivoe masnoće pri čemu povećavaju energiju tokom dana. To uključuje kardio vježbe i težinski trening. Intenzitet vježbanja je najvažnija odrednica na osnovu koje povećavamo potrošnju kalorija tokom vježbanja.

Gubitak na težini se dešava kad sagorijevamo više kalorija nego što ih unosimo (kalorijski deficit). Veoma je bitno napraviti razliku između gubljenja kilograma i sala. Kada je tijelo u kalorijskom deficitu, sagorit će sve od čega može uzeti energiju (salo ali i tkivo mišića).

Kardiovaskularni trening je veoma dobar za zdravlje. Važno je napomenuti i da može opteretiti rad srca i pluća tako da u svakom treningu trebamo znati povući granicu. Težinski trening, sa povećanjem mišićne mase daje kardiovaskularnom sistemu više prostora za skladištenje krvi što smanjuje krvni pritisak na arterijskim zidovima. Smanjenje nivoa masnoće u krvi dovodi do smanjenog rizika za srčane bolesti.

Postoje dva oblika mišićnih ćelija : tip 1 ( aerobični) i tip 2 (anaerobični). Vježbe niskog intenziteta ili rutinske kardiovaskularne vježbe (pokreti dugi do nekoliko minuta) primarno koriste tip 1 vlakna. Vlakna su trenirana da se adaptiraju. Povećavaju veličinu i količinu mitohondrija i kapilara koji donose nutrijente u tkiva tijela te otklanjaju karbon-diokside i ostale štetne tvari. Ovo povećava izdržljivost mišića. U tip 1 uključujemo aerobik u vodi, ples i tenis.

S druge strane, tokom procesa hipertrofije, vlakna mišića se adaptiraju (kontraktne jedinice svake mišićne ćelije rastu te postaju mnogo veće). Kako rastu, tako se mišić bolje skuplja što rezultira većom snagom. Trčanje, duge šetnje, plivanje i sve što podrazumijeva veću fizičku aktivnost se smatra oblikom tipa 2.

Niz istraživanja je otkrio da je veza između dužeg života i fizičke aktivnosti velika. Studija objavljena u 2019. godini u novinama BMJ je uputila da stariji odrasli i osobe koje imaju problema sa srčanim bolestima i rakom, sa odgovarajućom fizičkom aktivnosti, su ostvarile dugotrajnu korist u vidu snage i stabilnosti. Prema CDC-u (Centar za prevenciju i kontrolu bolesti), padanje je vodeći uzrok povreda i smrti među starijima iznad 65 godina. Nema potrebe da trčite maraton ili provodite sate u teretani. Šetnjom, istezanjem ili vježbanjem joge radite jedan vid fizičke aktivnosti.

Facebook komentari