Kako najbolje održavati sluznicu nosa

Autor: Mr. ph. Jasmina Mušović

Higijena nosa ne predstavlja ništa drugo do održavanje prohodnosti nosne šupljine. Kada sluznica nosa, uslijed različitih faktora, ne može održavati svoju normalnu funkciju, uzročnicima različitih bolesti znatno je olakšan ulazak u organizam. Pogotovo sada, u doba pandemije, održavanje higijene nosa je dobilo na izuzetnom značaju.

Zaštitna uloga nosa

Nos je početak respiratornog sistema. On obavlja mnogo važnih funkcija, kao što su disanje, kondicioniranje i filtracija zraka, čulo mirisa i vokalna rezonancija. Odrasli ljudi svakodnevno udahnu oko 10.000-20.000 litara zraka. Zrak prolazi kroz nos koji ga na taj način čisti od čestica prašine, dima, alergena, a unutrašnja površina nosa zrak zagrijava i vlaži. Može se reći da nos služi kao mehanički filter i da učestvuje u kondicioniranju zraka. To je njegova zaštitna uloga i zato je važno da nos normalno funkcionira.

Veliki broj stranih čestica dolazi u organizam kroz nos čiji je imunološki sistem vrlo razvijen. Dlačice na ulazu u nosnice su važne za uklanjanje velikih čestica. Zrak koji prolazi kroz nosne hodnike udara u mnoge prepreke kao što su nosne školjke i pregrada (septum). Svaki put kada zrak naiđe na neku prepreku, mijenja smjer kretanja, što čestice u zraku nisu u mogućnosti, te se hvataju na sluz i pomoću sitnijih dlačica na sluznici (trepetljika) prebacuju u ždrijelo. Iz respiratornog sistema odlaze kada ih se proguta. Taj je mehanizam toliko učinkovit da niti jedna čestica veća od 4 do 6 mikrometara ne ulazi u pluća kroz nos.

Kao negativni faktori na funkciju nosa utječu: suh zrak i klimatizirani prostori, česta upotreba nazalnih dekongestiva (simpatomimetici i kortikosteroidi), alergeni, prehlada, nosni polipi, hirurški zahvati, sinusitis…

U posljednje vrijeme smo svjedoci medijskog podizanja svijesti o potrebi pojačane dezinfekcije kako bismo smanjili rizik od zaraze virusom COVID-19. Ruke, kožu i radne površine dezinficiramo različitim sredstvima na bazi alkohola ili hipohlorita. Nos, kao jedan od čestih puteva infekcije, ne možemo tretirati tako agresivnim sredstvima. Danas na tržištu možemo pronaći široku paletu proizvoda koji se koriste za održavanje pravilne funkcije nosne regije, koje, prema aktivnom principu, možemo svrstati u nekoliko grupa.

  1. FIZIOLOŠKA OTOPINA / IZOTONIČNA MORSKA VODA

Pod ovim pojmom se podrazumijeva rastvor NaCl (natrij hlorida) koncentracije 0,9 posto. Ona ima fiziološku pH vrijednost te uspostavlja normalnu vlažnost i pokretljivost trepetljika. Funkcija joj je vlaženje sluznice, kao i ispiranje nečistoća iz nosne šupljine, dok na kongestiju nosa nema efekta. Ne djeluje iritantno na sluznicu, te se može koristiti i kod novorođenčadi. Osim NaCl, u sastav ovakvih rastvora ulaze i različiti mikroelementi (sumpor, bor, silicij, mangan, bakar), koji djeluju na jačanje lokalnog imuniteta.

  1. HIPERTONIČNA OTOPINA

Ovakva vrsta otopine podrazumijeva rastvor NaCl koncentracije veće od 0,9 posto (na tržištu uglavnom zastupljeni u koncentraciji 1,5-2,3 posto). Osim toga što vlaži sluznicu nosa, ovakva vrsta otopina djeluje i dekongestivno. Naime, povećanjem osmolarnosti u nosnoj šupljini dolazi do izlaska tečnosti iz nosne sluznice te se tako smanjuje otok sluznice (kongestija), a ujedno i razrjeđuje gusti sekret u nosu i poboljšava prohodnost dišnih puteva.

  1. LOKALNI DEKONGESTIVI

Kapi, odnosno sprejevi za nos, vrlo često sadrže vazokonstriktore iz grupe simpatomimetika (efedrin, fenilefrin, ksilometazolin, nafazolin) ili kortikosteroide (beklometazon, budezonid, mometazon, flutikazon). Primjena vazokonstriktora se uglavnom praktikuje kod rinitisa izazvanih bakterijskom ili virusnom infekcijom. Prednost im je što vrlo brzo djeluju i pružaju gotovo trenutno olakšanje. Ipak treba biti oprezan s ovakvim lijekovima, jer primjenom dužom od 5 dana mogu izazvati rhinitis medicamentosa (oticanje nazalne sluznice i kongestija uz rezistenciju na dekongestive). 

Otopine za nos s kortikosteroidima se uglavnom koriste za alergijske rinitise. Njihova visoka lipofilnost daje bolju apsorpciju u nazalnu mukozu. Početak djelovanja nastupa tek nakon 12 do 24 sata, a maksimalan učinak tek nakon nekoliko sedmica korištenja. Nedostatak im je to što mogu izazvati suhoću sluznice, krvarenje, pečenje, a neki od njih mogu izazvati i sistemske promjene (supresija osovine hipotalamus – hipofiza – kora nadbubrežne žlijezde).

  1. OTOPINE S LIZOZIMOM (LYNASE®)

Lizozim je enzim koji predstavlja značajan faktor prirodnog imuniteta. Nazivaju ga još i enzibiotikom ili prirodnim antibiotikom. Normalno se nalazi u sekretima (suze, pljuvačka, sluz, mlijeko). Djeluje tako što hidrolizira i razara glikozidne veze u peptidoglukanima te ga to čini jako uspješnim u borbi protiv virusa, bakterija i gljivica, bez mogućnošću nastanka rezistencije. Lizozim pozitivno djeluje i na proces regeneracije tkiva nakon upala ili hirurških intervencija, potičući obnovu epitelnih ćelija i fibroblasta. S hipertoničnom otopinom djeluje sinergistički te se može koristiti za vlaženje sluznice nosa, ali i kao dekongestiv (bez obzira na to o kakvom se uzroku kongestije radi), uz poboljšanu epitelizaciju (obnavljanje) sluznice. Ujedno se može koristiti i u prevenciji razvoja sekundarnih infekcija srednjeg uha, grla i nosa.  S obzirom na to da se radi o potpuno prirodnom preparatu, mogu ga koristiti djeca starija od godinu, ali i hipertoničari i dijabetičari kod kojih je upotreba simpatomimetika i kortikosteroida kontraindicirana. Sam Alexander Fleming (otkrio lizozim 1922.) je rekao: „Otkriće lizozima probudit će jednog dana veći interes od otkrića samog penicilina.“

PREPORUKE:

Pacijentima koji po pomoć dođu u apoteku treba naglasiti da je vrlo važno:

vlažiti prostorije u kojima se boravi i spava,vlažiti nos, 

izbjegavati moguće uzročnike kongestije (alergene, prašinu, viroze…),

dovoljno se hidratizirati,izbjegavati prekomjernu upotrebu sintetskih nosnih dekongestiva.

Facebook komentari