Kako ojačati imunitet prije dolaska jeseni i zime

Autor: Dr. Adnan Tabaković, porodični ljekar 

Stvaranje imuniteta je sposobnost organizma da se odbrani i zaštiti od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Postoje razni uzročnici pada imuniteta pa time i razne bolesti. Među “napadačima” na naš odbrambeni  sistem možemo naći razne mikrobe, bakterije, viruse, gljivice i toksine…. Na jačinu imuniteta utiču i nasljedni faktori koji najviše utječu na naš urođeni imunitet, ali posjedujemo i onaj imunitet koji u znatnoj mjeri zavisi od okolnosti u kojima živimo i od načina na koji živimo, a to je stečeni imunitet.  Sve ovo govori u prilog činjenici da ojačati imunitet nije nimalo jednostavan zadatak

Aktivni i pasivni imunitet

Pored ove, postoji i podjela na aktivni i pasivni imunitet:

– aktivni imunitet se odnosi na aktivnu ulogu antitijela u našem ogranizmu koja se bore protiv raznih vrsta zaraza i izvora bolesti.

– pasivni imunitet nije produkt našeg organizma, već nam je prenesen sa neke druge osobe koja je već razvila antitijela – recimo sa majke na dijete, preko zajedničkog krvotoka i posteljice ili preko majčinog mlijeka.

Pasivni imunitet je “kratkog daha”, dok aktivni može trajati i cijeli život. Zanimljivo je da imune ćelije imaju svojevrsnu memoriju i da pamte napadače protiv kojih su se borile i sve načine na koje su sa njima izašle na kraj. Tako će vas neki soj virusa “oboriti” jednom, ali nakon toga možete smatrati da ste ga preležali. 

Iako svako od nas posjeduje određeni imunitet, neko jači a neko slabiji, važno ga je dodatno pojačati, odnosno povremeno ga aktivirati, pogotovo u određenim godišnjm dobima, poput jeseni i zime. 

Uz pomoć određenih zdravih namirnica u kojima se nalazi veća količina antioksidansa se može ojačati imunitet. Antioksidansi su važni nutrijenti koji se nalaze u hrani, a koji mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu koju neke tvari nanose našem tijelu. Antioksidansi u našem tijelu djeluju kao blokatori ili čistači slobodnih radikala, čime sprečavaju ili popravljaju već nanesenu štetu. Oni su dijelovi vitamina, minerala i drugih nutritivno hranjivih materija, a nalazimo ih u raznim namirnicama ili dodacima ishrani.

Hranjive materije i hrana za poboljšanje imunog sistema

– Hrana bogata vitaminom C, poput agruma i brokolija, je neophodna za ispravan rad imunog sistema i povećanje otpornosti organizma kod infekcija jer učestvuje u imunološkoj aktivnosti leukocita. Bez ovog vitamina nije moguće funkcioniranje makrofaga (makrofagi uništavaju strane materije i čestice, razgrađuju ih svojim enzimima i tako ih uklanjaju iz organizma). Vitamin C jak je antioksidans, učestvuje u stvaranju kolagena, omogućava bolju apsorpciju željeza. Vitamina C ima dosta u šipku, višnjama, kupinama, malinama, narandžama, a ima ga i u ribljim uljima, jetricama, paprici, peršunu, mrkvi i svim drugim narandžastim namirnicama, tamnozelenom povrću i jajima.

– Hrana bogata vitaminom E, poput cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki i hladno cijeđenih biljnih ulja. Vitamin E je snažan antioksidans koji štiti tjelesne ćelije od oštećenja koje može uzrokovati prekomjerna količina slobodnih radikala.

– Bijeli luk ili češnjak, zbog svojih antivirusnih, antibakterijskih i antifungalnih svojstava.

– Hrana bogata cinkom, poput graha, ćurećeg mesa, rakova i govedine, jer bez dovoljno cinka limfne žlijezde se skupljaju, što dovodi do nemogućnosti proizvodnje T ćelija.

– Bioflavonoidi u voću i povrću, koji jačaju zidove kapilara.

– Selenom bogata hrana, kao što su piletina, cjelovite žitarice, tuna, jaja, teleća džigerica, sjemenke suncokreta i smeđa riža, budući da je selen potreban za funkcioniranje štitne žlijezde.

– Hrana poput mrkve i ribljeg ulja bogata karotenoidima i vitaminom A, budući da vitamin A štiti ćelijske membrane, jača kožu i sluzokožu, vid i pojačava funkciju imunološkog sistema.

– Omega-3 masne kiseline, koje nalazimo u orašastim plodovima, nekim sjemenkama, lososu, tuni, skuši itd. Ulaze u sastav ćelijske membrane, pomažu u smanjenju upalnih procesa u krvnim sudovima i zglobovima, ali i u drugim dijelovima tijela, smanjuju nivo triglicerida, snižavaju krvni pritisak i dr.

– Alfa-lipoinska kiselina je masna kiselina koja je veoma moćan antioksidans, nalazi se u svakoj ćeliji, ali se prirodno stvara u organizmu samo u malim količinama. U dodacima ishrani alfa-lipoinska kiselina dostupna je u slobodnom obliku i znatno većim dozama koje omogućavaju njenu bolju bioraspoloživost (npr. ALTIOKS^®).

Vitamine i minerale najbolje je uzimati u prirodnom obliku, konzumirajući što raznovrsniju hranu.  Međutim, zbog stila i tempa života ponekad to nije moguće pa stoga mnogi posežu za dodacima ishrani (dijetatnim suplementima).

Vitamin D

Novijim istraživanjima potvrđeno je kako je vitamin D3 važan za imunološki sistem i da njegov manjak povećava sklonost infekcijama (posebno su korisni preparati u obliku spreja, npr. D3 Spray^® i D3 Spray Kid^®). Kako nam je za prirodnu sintezu vitamina D potrebno sunce, ulazak u školske klupe i početak jeseni ne ide u prilog imunitetu, pa se preporučuje suplementacija uz preporučeno doziranje.

Med, propolis i matična mliječ 

Med sadrži gotovo sve vitamine i minerale te obiluje antioksidansima i drugim materijama kojima duguje svoja antimikrobna svojstva. Osim toga, med je savršena alternativa za šećer i slatkiše. Propolis djeluje antivirusno i antibakterijski. Pomaže i lokalno anestetski kod bolnog grla te začepljenog nosa. Matična mliječ je bogata vitaminima i mineralima, posebno vitaminima B kompleksa te različitim biološki aktivnim spojevima koji djeluju kao prirodni biostimulator (npr. Royal KINDER^® Jelly, Royal SUPERIOR^® Jelly i Royal ReVITA^® Jelly). Matična mliječ je korisna u prevenciji i skraćivanju trajanja bolesti. Preporučuje se uzimanje tokom mjesec dana, s pauzom od sljedećih mjesec dana, nakon čega se može opet napraviti ciklus uzimanja preparata.