Kako pobijediti stres za vrijeme pandemije COVID-19

Autor: Prof. dr. Dragan Babić, specijalist neuropsihijatar, subspecijalist socijalne psihijatrije, Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, Klinika za psihijatriju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar

Koronavirusna bolest (COVID-19) je vrlo teška zarazna bolest uzrokovana teškim akutnim respiratornim koronavirusom 2 (SARS-CoV-2) koji se širi od čovjeka do čovjeka, neumoljivo i brzo u cijelom svijetu. Nastala je u Wuhanu, Kina, početkom prosinca 2019. godine, a 13. ožujka 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je Europu središtem pandemije.  Pandemija koronavirusom za većinu osoba predstavlja stresnu situaciju razine velikog stresnog doživljaja u kojoj može biti ugroženo zdravlje čitave populacije. Stanje nepovoljnog odgovora na teški stres pogoduje pojavi duševnih i tjelesnih bolesti i značajno otežava socijalno funkcioniranje. Važno je znati da su znaci stresa normalna reakcija u ovakvim situacijama i veća je vjerovatnoća da će biti izraženiji kod osoba koji se nalaze u izolaciji i čiji najbliži se nalaze u gradovima ili zemljama koji su direktno pogođeni bržim širenjem epidemije. 

Kako prepoznati znakove stresa? 

Reakcije na stres mogu biti različite, a najčešći simptomi su: 

• Emocionalne reakcije: visoka razina zabrinutosti i straha za osobno i obiteljsko zdravlje, neraspoloženost, pesimizam. 

• Kognitivne reakcije: poteškoće s pamćenjem; zaboravnost, zbunjenost; smetnje koncentracije; poteškoće u donošenju odluka i dr. 

• Tjelesne reakcije: bolovi u stomaku ili proljev; glavobolje ili druge vrste bolova; učestalije mokrenje; pojačano znojenje, osjećaj zimice; drhtanje ili trzanje mišića; plašljivost – trzanje na svaki zvuk. 

• Poteškoće u spavanju i uzimanju hrane; pogoršanje kroničnih zdravstvenih smetnji.

• Povećana uporaba alkoholnih pića i drugih psihoaktivnih tvari. 

Kako se sačuvati od stresa? 

Kako ćemo se suprotstaviti stresu ovisi o našoj ličnosti, temperamentu, sklonostima i mogućnostima. U vrijeme izolacije negativne emocije bi se stalnim ponavljanjem mogle „zgusnuti“, pa je potrebno disciplinirano i aktivno čuvati „zdravu glavu“ i srce. Potrebno je stalno i dosljedno davati protutežu nemiru i neugodi, koji bi se mogli kumulirati kroz ovo uistinu stresno vrijeme. Vrlo je važno osloboditi se negativnih informacija i u v a ž a v a t i informacije u svezi situacije samo od ovlaštenih kriznih stožera i kvalificiranih osoba. Zato je iznimno važno organizirati dnevni ritam, zdrave rutine kojima ćete njegovati svoje zdravlje i umanjiti si nevolje. Da bismo pobijedili stres važno je da se držimo što više savjeta i preporuka koje slijede u nastavku teksta: 

Prehrana

Tko je izložen prevelikom stresu, sklon je da svoje frustracije potisne na poguban način: poseže za jelima koja mu naročito prijaju, čime povećava tjelesnu težinu koja djeluje dodatno stresogeno. U prevenciji i suzbijanju stresa preporuča se nikada ne jesti u žurbi. Savjetuje se jesti raznovrsnu i prirodnu hranu bogatu vitaminima i mineralima, koji imaju veliku ulogu u zaštiti od negativnih djelovanja stresora. 

Više tjelesnog kretanja

Kretanje je najprirodnije, najdjelotvornije i najjeftinije antistresno sredstvo, a pomanjkanje kretanja je siguran put u različite bolesti. Čovjek koji je pod stresom, mora se kretati i to, po mogućnosti, odmah. Tko želi biti zdrav, mora se svakodnevno što više kretati da se tijelo oslobodi nepoželjnih reakcija na stres. Posebno je korisno kretanje u prirodi i na čistom zraku ili u kućnim uvjetima na balkonu ili uz otvoren prozor. 

Psihohigijena nas uči kako da napeto tijelo opustimo, čime se brojni psihosomatski poremećaji mogu ukloniti ili barem značajno smanjiti. Vrlo korisne tehnike u otklanjanju svakodnevnih stresora su vježbe disanja, autogeni trening, progresivna mišićna relaksacija, transcedentalna meditacija, molitva.

Razvijanje sustava pozitivnog mišljenja je važno za vaš mozak i vaše zdravlje. Kada mislite pozitivno, vaš mozak se odmara i svaki put kad imate dobru misao, sretnu misao, misao punu nade ili ljubaznu misao, vaš mozak luči kemijske tvari zahvaljujući kojima se vaše tijelo dobro osjeća. Vaše tijelo pozitivno reagira na vaše pozitivne misli. I zato se usprotivite negativnim mislima, shvatite da one nisu uvijek istinite – borite se protiv njih – mislite pozitivno, koristite vaš mozak i ne dajte da emocije nadvladaju. 

Two cheerful sisters eating cotton candy at the park

Smijeh kao lijek 

Duhovitost i humor su vrlo važni za duševno zdravlje. Tko se često i rado smije, obično ima pozitivan stav prema životu, zna se radovati i uživati u malim stvarima, druželjubiv je i ugodan u društvu. Takve su osobe obično otpornije na stres. Smijanjem se oslobađamo stresne napetosti i preventivno djelujemo na gomilanje bijesa i agresivnosti. 

Glazbom protiv tjeskobe i depresije

Glazba je jedno od najmoćnijih sredstava za mijenjanje kemizma mozga. Dobro odabrana glazba lijek je za um i dušu, i svaka glazba uz koju se osjećamo ugodno i lagodno i koja nam čini zadovoljstvo pomaže u prevenciji i prevladavanju stresa.

Masaža 

Ublažava napetost u mišićima, stvara osjećaj opuštenosti i odmora, ublažava i otklanja eventualne bolove. Postoje različite tehnike masaže od kojih mnoge možete sami naučiti. Masaža mješavinom ulja lavande, ružmarina i slatkog badema, vrlo brzo otklanja napetost. 

Ljekovite kupke

U kadu napunjenu vodom stavite malo morske soli ili ekstrakte ljekovitih biljaka koje djeluju opuštajuće ili poboljšavaju cirkulaciju. Činite to barem jedanput tjedno. 

Vježbe u kadi tijekom kupanja

Voda umiruje i opušta, a vježbe mogu dodatno povećati ugodu i antistresni učinak. Uz pozitivni učinak vode potrebno je izvoditi adekvatne opuštajuće vježbe

Facebook komentari