Kako pravilno njegovati dječiju kožu

AUTOR: Dr. Merjema Ismić, specijalista pedijatrije

Nakon rođenja dječija koža se mora brzo adaptirati na novu sredinu. Koža je zaštitni omotač tijela, ali je i barijera između unutrašnjosti organizma i okoline. Dječija koža ima 5-7 puta veću relativnu površinu u odnosu na masu, ima manje pigmenta, lojne i znojne žlijezde su manje aktivne, koža je tanja u odnosu na kožu odraslih.

Osjetljivost dječije kože

Zbog svega nabrojanog, povećana je osjetljivost dječije kože na hemijske, fizičke i mikrobiološke utjecaje, sklonija je isušivanju i osjetljivija je na ultraljubičaste (UV) zrake od kože odraslih. Koža je osjetljiva i na dodir, pa nježna masaža kože daje djetetu osjećaj blizine i sigurnosti. Treba posebno istaći značaj dodira majke i djeteta za vrijeme dojenja jer je to bitna karika u emocionalnom razvoju djeteta i u njegovoj socijalizaciji. U dobi od šest godina koža djeteta već ima građu i funkciju kao koža odraslih.

Po rođenju koža terminski rođenog zdravog novorođenčeta je crvenkasta, nekada prekrivena verniksom, zaštitnim slojem siraste mase koja se skida već prilikom prvog kupanja. Preporučuje se kupanje novorođenčeta svaki dan ili svaki drugi dan. Temperatura prostorije bi trebala biti 24-25 °C, a vode 36-37 °C, da je mlaka, dok kod djece sa suhom kožom treba koristiti mlaku vodu temperature 30-32 °C. Prilikom kupanja treba koristiti vrlo blagi dječiji sapun te obratiti pažnju na dužinu kupanja zato što vruća voda i duge kupke uklanjaju masnoće s kože te tako dodatno isušuju kožu djeteta. Nakon kupanja kožu posušiti mekanom pamučnom tkaninom, ali ne brisanjem, nego laganim tapkanjem. U zimskom periodu, zbog zagrijavanja prostorija, smanjuje se postotak vlage u zraku, zbog čega se preporučuje ovlažiti zrak u prostoriji parom kamilice ili primjenom ovlaživača zraka da bi koža djeteta bila dovoljno hidrirana. Vanjski rožnati sloj kože je tanak i nježan pa je vrlo osjetljiv na hladan zrak i vjetar – zato kožu male djece trebamo zaštititi od hladnoće i povreda.

Prve promjene na koži

U prvim danima života na koži se mogu javiti bezazlene promjene, a jedna od njih je akrocijanoza. Radi se o perifernoj cijanozi (plavkastoj boji) dlanova i tabana, fiziološka je pojava, ali je ne smijemo zamijeniti s cijanozom koja se javlja kod djece s urođenim srčanim anomalijama.

Druga bezazlena fiziološka pojava je marmorizirana koža, a karakterizira se pojavom mrežastog ili mramornog crteža u toku izlaganja djeteta sniženoj temperaturi zraka. Promjene nestaju utopljavanjem djeteta. Na koži se po rođenju nekada jave okrugle bjelkaste papule promjera 1-2 mm, zvane milije, a obično spontano nestanu krajem prvog mjeseca. Seboreični dermatitis se javlja zbog povećanih aktivnosti žlijezda lojnica u prvim sedmicama života. Prvi i najčešći znak je pojava tjemenica u vidu debljih bijelo-žućkastih ljuskastih naslaga na glavi. Potrebno je prije kupanja bebinu glavu namazati prirodnim uljem ili da se napravi od hidratantne kreme “pakung” koji će pomoći da ljuske omekšaju te masiranjem tjemena i nježnim pranjem odstrane.

Kupanje i higijena kože su svakodnevne obaveze roditelja. Posebnu pažnju treba obratiti na čišćenje pupka jer se infekcija pupka može lako prenijeti u cirkulaciju, što se zaobilazi pravilnom njegom. 

Najbolje je sterilnu gazu natopiti medicinskim alkoholom, polako očistiti okolinu rane, kožu oko pupka i dno pupka, a zatim blagim tapkanjem posušiti pupčani bataljak. Sterilnom suhom gazom tapkanjem posušimo dio koji smo čistili i onda stavljamo antiseptično sredstvo u vidu praška ili spreja. Čistom sterilnom gazom omotamo pupčani bataljak. U slučaju da se pupak tretira nestručno i u nesterilnim uvjetima, mogu se javiti komplikacije.

Najčešća komplikacija je vlaženje iz pupka, a karakterizira se pojavom seroznog, bistrog ili sukrvičastog iscjetka, što ima za posljedicu sprečavanje zarastanja ranice. Ukoliko se desi vlaženje pupka, crvenilo kože ili neugodan miris iz pupka, treba potražiti pomoć patronažne sestre i pedijatra. 

Još jedna od mogućih komplikacija u zarastanju pupka je granuloma pupka, a radi se o izraslini u pupku veličine zrna manjeg graha. Ova pojava zahtijeva pregled i tretman dječijeg hirurga. 

Pelenski osip

Najčešća dermatoza dojenačke dobi je pelenski osip, a faktori za njegov nastanak su vlaženje kože urinom i stolicom te toplina i iritiranje kože od pelena. Da bi se prevenirala ova dermatoza, potrebno je pranje mlakom vodom, zatim izbjegavati upotrebu vlažnih maramica, nekoliko puta u toku dana zračiti ovaj dio tijela, češće mijenjanje pelena, zaštitna krema namijenjena za kožu ovog dijela tijela. Ukoliko ipak dođe do pelenskog osipa, neophodno je nastaviti s njegom, oprati dio mlakom kamilicom, lagano posušiti, koristiti pamučne pelene te kreme namijenjene za pelensku regiju (npr. Lysoderm®).

Atopijski dermatitis je rijedak kod djece u prva tri mjeseca života, a promjene na koži se razlikuju kod dojenčadi i kod odrasle djece. Ako se pojavi u dojenačkom periodu, promjene su najčešće na koži glave, na obrazima, čelu i bradi. Svrbež je vrlo važan simptom ovog dermatitisa, a zbog češanja može doći do dodatne infekcije bakterijama, virusima ili pak gljivicama. 

Koža djeteta je tanka, pa je veoma osjetljiva na UV zrake. Preporučuje se da djeca u periodu od 11 do 17 sati u ljetnom periodu ne budu izložena dejstvu sunčevih zraka, kožu im treba namazati kremom s visokim faktorom zaštite, uz napomenu da kačket ili šeširić trebaju biti obavezna zaštita.

Koža je bitna za cjelokupno zdravlje djeteta jer ima mnogo zadaća, a najvažnije su: zaštitna, djeluje kao prva linija odbrane od vanjskih agensa, utječe na reguliranje tjelesne temperature, prepoznaje osjete dodira i boli.

Pravilnom njegom kože održavamo je zdravom, a samo zdrava koža obavlja svoje zadaće u potpunosti.

Facebook komentari