Kako se procjenjuje kardiovaskularni (KV) rizik i šta su praktične prednosti njegove procjene?

Autor: Dr Tihana Valjan, specijalista interne medicine

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu, od kojih godišnje umire 17,3 milijuna ljudi (oko 30% sveukupne smrtnosti). Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sistema, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju:

– srce i srčani krvožilni sistem – koronarna (ishemijska) bolest,

– mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest,

– donje udove – okluzivna bolest perifernih arterija.

U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, odnosno oštećenje arterija, obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stijenke žile, koje se zove aterom ili plak. Aterom se sastoji od jezgre građene od masti, posebno kolesterola i raspadnutih stanica, koju prekriva vezivo i kalcij, te je stijenka žile na tom mjestu tvrđa i neelastična. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije, pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile, što se manifestira gore navedenim bolestima.

Faktori rizika 

Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni tzv. faktori rizika za nastanak ateroskleroze i kliničkih manifestacija, odnosno bolesti srca i krvnih žila. To su specifične značajke osoba i njihovih životnih navika, povezane s nastankom ateroskleroze i pogoduju njezinu napredovanju. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako neko ima istodobno više faktora rizika, pri čemu dva ili više faktora rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više faktora rizika nego jedan, ma koliko jako bio izražen. Postoje faktori rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo. Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:

1. Pušenje

2. Povišeni krvni tlak

3. Povećana razina masnoća (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi

4. Povećana tjelesna težina / debljina

5. Nedovoljna tjelesna aktivnost

6. Šećerna bolest (dijabetes).

Faktori rizika na koje ne možemo utjecati:

1. Dob i spol

– Muškarci u dobi iznad 45 godina

– Žene u dobi iznad 55 godina

2. Pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe) – prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca u dobi prije 55 godina bliskih muških srodnika ili 65 godina ženskih članova obitelji.

Od faktora rizika za kardiovaskularne bolesti na koje se može utjecati, najrašireniji su pušenje, hipertenzija, hiperlipidemije, a prevalenca pretilosti i dijabetesa posljednjih desetljeća bilježi izraziti porast, a samim time i kardiovaskularni rizik. KV rizik je stalni kontinuum u osoba bez simptoma, sa faktorima rizika od načina ponašanja (pušenje, tjelesna neaktivnost i način prehrane) do KV bolesti i KV smrtnosti. 

Šta je SCORE tablica?

SCORE tablica (engl. Systematic Coronary Risk Evaluation) za procjenu ukupnog KV rizika upotrebljava se od 2003. godine. SCORE tablicom izražavamo apsolutan rizik za razvoj smrtonosnog KV događaja u sljedećih 10 godina. SCORE tablica, također jasno razlučuje biološku dob srca od kronološke dobi. Ukupni KV rizik važniji je i veći prediktor prvog fatalnog KV događaja od zbroja pojedinačnih faktora, zbog njihovog međudjelovanja i multipliciranja. Rizik se procjenjuje na asimptomatskim pacijentima i to muškarcima > 40 godina, a ženama > 50 godina ili u postmenopauzi, oportunističkim probirom. Ukupni KV rizik se treba procijeniti svim pušačima, pretilim osobama, svim osobama sa prisutnim jednim ili više faktora KV rizika i pozitivnom obiteljskom anamnezom.

Iako procjenjujemo ukupni KV rizik, intervencija je uvijek pojedinačna, na svaki faktor rizika ponaosob. Takav unificirani postupak zbrinjavanja pacijenta, upotrebom SCORE tablice, pojednostavljuje preventivni pristup i čini ga kvalitetnijim, isključujući individualnu procjenu svakog liječnika obiteljske medicine i poboljšavajući suradljivost pacijenta. SCORE tablica uzima u obzir sljedeće parametre: dob, spol, pušački status, sistolički tlak (mm Hg) i koncentraciju ukupnog serumskog kolesterola (mmol/l).  

SCORE tablice koriste se u osoba bez utvrđene KV bolesti, šećerne bolesti, kronične bubrežne bolesti ili vrlo visoke razine pojedinačnih rizika, jer takve osobe imaju ionako vrlo visoki KV rizik

SCORE tablica kombinira promjenjive i nepromjenjive faktore rizika. Ukupni kardiovaskularni rizik se očitava iz tablice koja se dijeli po spolu, dobi, pušenju, vrijednosti sistoličkog krvnog tlaka i vrijednosti ukupnog kolesterola.

Na osnovu rezultata rizik se dijeli na:

niski kardiovaskularni rizik – SCORE 0;

umjereni kardiovaskularni rizik – SCORE 1 – 5 : ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja manji od 5% u 10 – godišnjem periodu;

visoki kardiovaskularni rizik – SCORE 5 – 10: ukazuje da rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja iznosi 5-10% u 10 – godišnjem periodu;

vrlo visoki kardiovaskularni rizik – SCORE >10: ukazuje da je rizik nastanka fatalnog kardiovaskularnog događaja veći od 10% u 10 – godišnjem periodu. 

Ukoliko je Vaš rizik mali ili umjereni, temelj terapije su nefarmakološke mjere. One uključuju promjenu dosadašnjih životnih navika – bazirane su na primjeni adekvatne dijete i provođenju umjerene fizičke aktivnosti.

Kontrola faktora rizika

Kod osoba povišenog i visokog kardiovaskularnog rizika, uz navedene mjere potrebno je i provoditi farmakološko liječenje. Danas su liječnicima na raspolaganju brojni i vrlo učinkoviti lijekovi koji se koriste za liječenje povišenog tlaka, masnoća i šećerne bolesti.  Cilj liječenja je uspostaviti adekvatnu kontrolu faktora rizika, a to znači kod osoba visokog rizika postići kontrolu tlaka. Određivanjem KV rizika u primarnoj kao i u sekundarnoj prevenciji, cilj treba biti redukcija ukupnog rizika za pojavu KVB-a. Ako cilj ne može biti postignut redukcijom jednog faktora rizika, ukupni rizik se još uvijek može smanjiti intenzivnijim djelovanjem na ostale faktore rizika. Promjena načina života i dalje ostaje kamen temeljac prevencije KVB-a, a prednost određivanja KV rizika upravo jeste prevencija nastanka nekih od KVB.

Facebook komentari