Može li stres pozitivno utjecati na organizam?

Stres se često smatra isključivo negativnom karakteristikom. Vrijeme rada se nagomilava, porodična drama uzima svoj danak, zauzet raspored nas iscrpljuje, a mi završimo sa simptomima anksioznosti i umora.

Stres se pojavljuje kada osjećamo neravnotežu između izazova sa kojima se moramo nositi. Istraživači su utvrdili dvije različite vrste stresa – anksioznost, koja se odnosi na negativan stres (prekid) i eustres, koji je pozitivan stres (pokretanje novog posla).

Hronični stres – definisan kao fiziološki ili psihološki odgovor na dugotrajan unutrašnji ili vanjski stresan događaj, povezan je sa nezdravom ishranom, problemima s kožom, mozgom i povećanim rizikom za pojavu hroničnih bolesti. Međutim, u malim dozama stručnjaci kažu da stres može imati neke pozitivne efekte. Umjereni nivoi svakodnevnog, savladivog stresa – također poznatog kao “eustres” – mogu pomoći zaštititi od oksidativne štete, koja je povezana sa starenjem i bolešću.

Stres povećava motivaciju – Dok povećani stres može smanjiti motivaciju, mali nivoi mogu potaknuti rad. Srednji nivoi stresa povećavaju motivaciju.

Stres može pojačati otpornost – Iako nas stres može obuzeti, također prisiljava ljude na rješavanje problema, u konačnici izgradnji povjerenja i vještina koje su važne za buduća iskustva.

Stres može potaknuti zbližavanje – Jedna od iznenađujućih koristi stresa je da može pomoći u izgradnji odnosa, koji su ključni za generalno zdravlje. Socijalizacija je jedan od najvažnijih zaštitnih faktora u odnosu na fizičke i psihičke zdravstvene probleme. Kad se ljudi osjećaju voljeno i shvaćeno od strane druge osobe, osjećaju se manje usamljeno i izolirano.

Stres je dio života – Život bez stresa ne mora biti nužno bolji. Stvari na koje smo najviše ponosni i koje najviše znače u našim životima su teške. Ako izbrišemo stres, vjerovatno bismo izbrisali mnogo značenja u našim životima.

Facebook komentari