Koja hrana nas čini najsretnijima? Odgovor nije ono što mislite
Istraživanja pokazuju da hrana ne utječe samo na fizičko zdravlje, već i na raspoloženje i mentalno stanje. Naučnici su utvrdili da ishrana bogata ultraprerađenim namirnicama i rafinisanim ugljikohidratima može povećati rizik od depresije, dok cjelovite i minimalno prerađene namirnice imaju suprotan efekat.
Nova oblast, poznata kao nutritivna psihijatrija, proučava vezu između ishrane i mentalnog zdravlja. Stručnjaci ističu da prekomjeran unos slatkiša, industrijski prerađene hrane i umjetnih zaslađivača može negativno utjecati na crijevni mikrobiom, povećati upale u tijelu i dugoročno pogoršati raspoloženje.
S druge strane, prehrana zasnovana na mediteranskom modelu – bogata cjelovitim žitaricama, povrćem, voćem, maslinovim uljem, ribom i orašastim plodovima – povezuje se s manjim rizikom od depresije i boljim emocionalnim stanjem. Posebno se izdvajaju namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama, vlaknima i antioksidansima.
Cjelovite žitarice sadrže fermentabilna dijetalna vlakna koja hrane „dobre“ bakterije u crijevima, a zdravi crijevni mikrobiom je navodno povezan s boljom emocionalnom ravnotežom. Fermentisana hrana poput jogurta i kefira, orašasti plodovi, sjemenke, tamna čokolada i bobičasto voće također mogu pozitivno djelovati na raspoloženje.
Stručnjaci savjetuju ograničavanje šećera, alkohola i ultraprerađene hrane, uz fokus na raznovrsnu, hranjivu ishranu, dovoljno sna, fizičku aktivnost i upravljanje stresom jer sreća, kako se pokazuje, često počinje upravo na tanjiru.




