Koliko proteina trebate jesti za doručak?
Doručak koji sadrži 15 do 40 grama proteina može pomoći u jačanju metabolizma, stabilizaciji nivoa šećera u krvi, poboljšanju fokusa i na taj način osigurati energiju na početku dana. Jutro je vrijeme kada je metabolička aktivnost na vrhuncu. Hranjiv doručak može povećati nivo energije, potaći mozak i mišiće te smanjiti rizik od stanja poput bolesti srca, dijabetesa i pretilosti.
Stručnjaci kažu da doručak opskrbljuje esencijalnim vitaminima, mineralima, vlaknima i proteinima, zadovoljavajući oko 25 do 33 posto dnevnih energetskih potreba. Konzumacija odgovarajuće količine proteina za doručak može potaći metabolizam, povećati sitost, stabilizovati šećer u krvi i pomoći u kontroli tjelesne težine. Pored toga, može pomoći u obnavljanju mišića, poboljšanju rada mozga i povećanju produktivnosti.
Tačna količina potrebnih proteina varira ovisno o dobi, spolu, tjelesnoj aktivnosti i zdravstvenim ciljevima. Preporučeni dnevni unos proteina za prosječnu osobu je oko 1,2 do 1,5 grama po kilogramu tjelesne težine.
Za one koji se bave umjerenom do intenzivnom tjelesnom aktivnošću, to može porasti na 1,5 do 2 grama po kilogramu za poticanje zdravlja mišića i kostiju. Trudnicama i dojiljama možda će trebati veći unos.
Evo nekoliko namirnica bogatih proteinima koje čine idealan doručak:
– Jaja
Malo jaje sadrži oko 4,9 grama proteina, srednje oko 5,7 grama, a veliko 6,5 grama proteina – više od nekog mesa.
– Pileća prsa
100 grama pilećih prsa osigurava oko 15 do 20 grama proteina.
– Losos
Porcija lososa od 100 grama sadrži 20 grama proteina i bogatu količinu omega-3 masnih kiselina, koje su dobre za zdravlje mozga.
– Mlijeko i jogurt
30 ml svježeg mlijeka daje 1 gram proteina, a čaša jogurta od 125 grama sadrži oko 4,3 do 5 grama proteina. Mlijeko je također bogato kalcijem. Pravi grčki jogurt, koji osigurava do 9 grama proteina na 100 grama jogurta, također je dobar izbor za doručak.
– Sir
60 grama nemasnog sira sadrži 15 grama proteina.
– Orašasti plodovi, sjemenke i grah
Zob, chia sjemenke, lanene sjemenke i soja su bogati biljnim proteinima i vlaknima. Naprimjer, 100 grama soje može osigurati do 8 do 10 grama proteina.
Proteini biljnog porijekla (kao što su proteini graška ili soje) i proteini sirutke izvrsne su opcije za one s visokim potrebama za proteinima. Mjerica proteina sirutke (25 do 30 grama) obično sadrži 20 do 25 grama proteina. Stručnjaci savjetuju da se fokusirate ne samo na količinu proteina, već i na vrstu.
Prehrana bogata crvenim mesom, koja obiluje zasićenim mastima, može povećati rizik od srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska, moždanog udara, dijabetesa, problema sa zglobovima i raka. Smanjenje konzumacije crvenog mesa i povećanje zdravih izvora proteina bolje je za cjelokupno zdravlje.
Za uravnoteženu prehranu bogatu hranjivim tvarima, idealno je kombinovati životinjske i biljne proteine. Budući da metabolizam proteina zahtijeva više vode od ugljikohidrata ili masti, važno je ostati dobro hidriran kako biste spriječili dehidraciju.
Iako su proteini korisni, prekomjerni unos može uzrokovati probavne probleme kao što su nadutost, probavne smetnje i povećani rizik od bubrežnih kamenaca. Oni sa stanjima poput gihta, bolesti jetre ili bubrega ili nedostatkom hranjivih tvari potrebnih za metabolizam proteina (kao što su glukoza, arginin, glutamin, vitamin B6, vitamin B12 i B9 ili folat) trebali bi se posavjetovati s ljekarom za smjernice o pravoj suplementaciji proteina.




