Koristi primjene omega-3 masnih kiselina kod kardiovaskularnih bolesnika

AUTOR: Prim. doc. dr Amra Zalihić, specijalista obiteljske medicine

Masne kiseline, kao sastavni dijelovi molekula ulja i masti, se dijele na zasićene i nezasićene – ovisno o strukturi molekula u odnosu na vodikove atome. Osnovna je razlika u broju ugljikovih atoma i broju dvostrukih veza između njih. Dvostruke veze mogu biti na različitim mjestima lanca. Ako su na trećem mjestu (trećem ugljikovom atomu u lancu), onda govorimo o omega-3 masnim kiselinama. Ako su dvostruke veze ugljikova atoma na šestom mjestu, govorimo o omega 6-masnim kiselinama, a ako su na devetom mjestu u lancu, onda govorimo o omega-9 masnim kiselinama. Neke od omega-3 i omega-6 masne kiseline su esencijalne (organizam ih ne može proizvesti sam) i njihova koncentracija ovisi isključivo o unosu u organizam.

Za normalno funkcioniranje ljudskog organizma važan je omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina. Taj omjer bi trebao iznositi 1:2 (uglavnom manje od 1:4) i svako njegovo narušavanje, u smislu smanjenja unosa omega-3 masnih kiselina ili povećanja unosa omega-6 masnih kiselina, može pridonijeti razvoju raznih bolesti (šećerna bolest, razna upalna stanja i bolesti, alergije, rak). Pored toga, istraživanjima je dokazano da i promjene ponašanja školske djece mogu biti povezane sa nedostatkom omega-3 masnih kiselina. 

Esencijalne masne kiseline (alfa linoleinska i linolna masna kiselina) su sastavni dio staničnih membrana i početna su sirovina za sintezu parakrinih hormona (tzv. eikozanoida) i enzima. Neki od parakrinih hormona (prostaciklini koji nastaju u stijenkama arterija) relaksiraju arterijsku stijenku snižavajući krvni tlak. Drugi hormon (tromboksan), koji se nalazi u trombocitima, stimulira agregaciju trombocita, kontrahira arterijsku stijenku i povisuje krvni tlak. Pomoću masnih kiselina se stvaraju i prostaglandini koji imaju višestruke uloge u ljudskom organizmu.

Postoje tri serije prostaglandina, od kojih prva serija (PG1) ima „zaštitničku“ ulogu ljudskog tijela – inhibira agregaciju trombocita, snižava krvni tlak i sprečava nastanak aterosklerotskih plakova, te na taj način preventivno djeluje na razvoj kardiovaskularnih bolesti. PG1 su važni posrednici u upalnim odgovorima (povećavaju propusnost krvnih žila, povisuju prag boli i povisuju tjelesnu temperaturu). Sudjeluju u borbi protiv autoimunih bolesti (alergije, bronhalna astma, reumatoidni artritis, kolagenoze, ulcerozni kolitis, bolesti štitnjače). PG1 stimuliraju sintezu inzulina i povećavaju osjetljivost perifernih tkiva na njega, te na taj način održavaju normalnu razinu glukoze u krvi. Učestvuju i u održavanju homeostaze (ravnotežnog stanja) vode i elektrolita tako što reguliraju izlučivanje natrija putem bubrega. Snažno djelovanje PG1 smanjuje izlučivanje arahidonske kiseline iz staničnih membrana sprečavajući njenu pretvorbu u PG2 te štiteći organizam od njihova štetnog djelovanja.

Druga serija prostaglandina (PG2) je može biti izuzetno štetna po zdravlje čovjeka. Prostaglandini iz ove serije podržavaju upalne procese, ubrzavaju djelovanje i rast stanica – sklonost nastanku karcinoma i potiču zgrušavanje krvi. Također, blokiraju djelovanje PG1 i PG3. 

Prostaglandini iz treće serije (PG3) su veoma korisni hormoni, međutim njihovo djelovanje u organizmu je dosta slabo. 

Važno je povećati unos omega-3 masnih kiselina (izvore PG1 i PG3), uzimajući ribu i plodove mora ili koristeći dodatke prehrani. Ostale masnoće u prehrani bi trebale biti u obliku omega-9 masnih kiselina koje se u većem udjelu nalaze u određenim biljnim uljima (prije svega maslinovo, ali i bademovo, lješnjakovo, sezamovo ili ulje kikirikija). Treba izbjegavati unos hrane bogate arahidonskom kiselinom, kao što su iznutrice životinja, žumanjak jajeta, crveno životinjsko meso, kao i pretjerani unos omega-6 masnih kiselina (u uobičajenim biljnim uljima, poput suncokretovog, kukuruznog, sojinog…).

Prehrana bogata višestruko nezasićenim masnim kiselinama pridonosi snižavanju ukupnog kolesterola i LDL-kolesterola (omega-6 masne kiseline) te triglicerida (omega-3 masne kiseline). Omega-3 masne kiseline su neophodne za rast i razvoj, ali treba posebno istaći njihovu ulogu u prevenciji i liječenju bolesti srca i krvnih žila. Korist od konzumacije omega-3 masnih kiselina je značajna i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji.

Dokazano je da omega-3 masne kiseline povoljno modificiraju niz kardiovaskularnih faktora rizika, što može biti značajno u primarnoj prevenciji. Studije sekundarne prevencije u bolesnika nakon infarkta miokarda su pokazale smanjenje kardiovaskularne, ali i ukupne smrtnosti, posebno učinkom na snižavanje učestalosti iznenadne smrti. Jedno istraživanje je pokazalo da unos i ugradnja omega-3 masnih kiselina ima utjecaj na stabilizaciju aterosklerotskog plaka. Omega-3 masne kiseline mogu inhibirati sintezu i oslobađanje proupalnih citokina koji se oslobađaju u ranom toku ishemijske bolesti srca. Mogu povećati tonus parasimpatikusa što dovodi do varijabilnosti otkucaja srca i na taj način omega masne kiseline štite srčani mišić od razvoja aritmija.

Blagotvorni učinci omega-3 masnih kiselina mogu biti rezultat njihove sposobnosti da smanje razinu triglicerida, krvni tlak, agregaciju trombocita, aritmiju i aterogenezu, smanjujući ukupnu kardiovaskularnu smrtnost.

Facebook komentari