Koža i stres

AUTOR: Dr. Ružica Erić, specijalista porodične medicine

Kao što znamo, koža je najveći organ ljudskog tijela. Površina kože odrasle osobe iznosi 1,5 do 1,8 kvadratnih metara. Užurban način života, nedostatak odmora i kvalitetnog sna, veliki broj obaveza te svakodnevne stresne situacije dovode do narušavanja opšteg zdravlja, a samim tim i do narušavanja zdravlja naše kože.

Stres utiče na vanjsku barijeru kože koja se sastoji od usko povezanih epidermalnih ćelija i održava kožu hidriranom. Kada stresor prodre kroz kožnu barijeru, koža se ne može braniti kao što je mogla do tada, pa sve ozljede teže zarastaju i nastaju novi problemi, a postojeći se pogoršavaju.

Stres na koži može uzrokovati:

Akne.  Stres se najprije vidi na licu, a smatra se da je razlog tome pojačano lučenje masnog sebuma kojeg izlučuju lojne žlijezde. Tokom stresnih reakcija, tijelo pojačano luči hormone stresa, uključujući i kortizol, koji uzrokuje povećano stvaranje masnoća što u koži može voditi ka razvoju akni. Takve osobe najčešće padaju u začarani krug (lat. circulus vitiousus) jer ih stresom potaknuta tjeskoba “tjera” da diraju akne pa na taj način doprinose još lošijem izgledu svoje kože.

Raniji stavovi da se akne javljaju samo kod tinejdžera su sada osporeni. Kod odraslih se akne pojavljuju iznenađujuće često i imaju mnogo uzroka, a stres je jedan od glavnih okidača.

Osip. Zbog stresa se na koži može pojaviti crvenilo u kombinaciji s otocima koji mogu svrbiti ili čak peći ili žariti.

Sporo zarastanje rana. Gubitak vode uzrokovan stresom može smanjiti sposobnost kože da se brzo oporavi nakon povrede. Kao što je već rečeno, stres narušava funkcije kože kao barijere i zbog toga se usporava zarastanje rana, uboda i ogrebotina.

Masna koža. Tokom stresnog perioda, pojačava se lučenje sebuma.

Suha koža. Osim masnoće, može se povećati i gubitak vode (jer zbog stresa ne stižete unositi dovoljno tečnosti) pa koža postaje dehidrirana.

Svrbež. Ako nemate nikakvih drugih simptoma, poput crvenila ili akni, vrlo je vjerovatno da je stres uzrok svrbeža.

Herpes. Stres utiče na naš imunitet i mogućnost da se odbranimo od virusa pa smo podložniji nastanku infekcija kao što su herpes, kondilomi ili bradavice.

Pogoršanje postojećih kožnih problema

Ako već patite od psorijaze, ekcema ili rozaceje, vrlo je vjerovatno da će stres pogoršati postojeće kožne probleme. Hronični stres “muči” tijelo tako što dovodi do nesanice, promjene apetita, ali i mnogih neobičnih reakcija. Visok nivo stresa može da ostavi traga i na koži tako što pogoršava postojeća patološka stanja, ali stvara i nova.

Ekcem. Ako imate ekcem, onda već poznajete stanje sa crvenim osipom koji često svrbi. Tokom stresnog perioda, stanje ekcema se vidno pogoršava. Kada se ekcem pojavi na koži, povećava se nivo stresa jer svrbež stvara nervozu i tjeskobu, što dovodi do začaranog kruga. To je zato što stres može intenzivirati upalni proces koji dovodi do pojave ekcema. Takođe, kada je koža suha, a to se može dogoditi kada ste pod stresom, obično je sklonija razvoju ekcema. Zato je održavanje adekvatne hidratacije presudno kako bi se smanjila iritacija kože.

Rozacea. Poznato je da rozaceu karakteriše pojava crvenih prištića. Crvenilo ili upala kože mogu imati mnoge okidače, a jedan od njih je i stres. Baš kao što upala može prouzrokovati pojavu ekcema, tako može izazvati i pojavu rozaceje kod onih koji su joj skloni.

Koprivnjača. Koprivnjača ili urtikarija nastaje zbog povećanog nivoa histamina u tijelu, za što takođe postoji više okidača. Iako su neki od njih nepoznati, zna se da koprivnjača može biti posljedica nedavne infekcije, primjene novog lijeka ili promjene doze postojećeg lijeka, načina ishrane i stresa.

Psorijaza.  Osobe koje pate od psorijaze imaju guste crvene promjene na koži koje se ljušte (ljuspice srebrnastog sjaja) i mogu da se pojave po cijelom tijelu, a stres i psorijaza mogu zatvoriti pomenuti začarani krug. Stres se može smatrati okidačem za pojavu psorijaze, ali i psorijaza može potaknuti ili pojačati stres. Stres može da prouzrokuje psorijazu intenziviranjem upale koja je ključna za njenu pojavu. Iako je potrebno više istraživanja kako bi se utvrdio tačan mehanizam, jedno istraživanje iz 2004. godine pokazalo je da dvije trećine bolesnika sa psorijazom navodi da im se bolest pogoršava usljed stresa.

Uticaj stresa na znojenje

Znojenje prije poslovnog sastanka ili javnog govora iznenađujuće je učestalo, a naglo znojenje u stresnoj situaciji će učiniti da čak i najsamopouzdanija osoba doživi još veći stres. Stres dovodi do povećanja nivoa adrenalina što vodi povećanom oslobađanju znoja iz apokrinih žlijezda, reakcije poznate kao “borba ili bijeg” kojom organizam reagira na pojavu jakih stresora. Iako se ovakvo znojenje može smatrati situacijskom reakcijom, ipak će reagovati na standardne tretmane protiv znojenja, poput antiperspiranata.

Starenje kože i stres

Hroničan stres može da dovede do toga da izgledate starije nego što zapravo jeste. Stres dovodi do povećanja nivoa kortizola za koji se pokazalo da razgrađuje kolagen i smanjuje sintezu hijaluronske kiseline. Gubitak kolagena i hijaluronske kiseline može vremenom dovesti do pojave bora.

Gubitak kose

Značajno opadanje kose može biti povezano sa stresom sa kojim se susrećete svakodnevno. Postoji vrsta gubitka vlasi, tzv. telogen effluvium, koja može biti povezana sa fizičkim ili emocionalnim stresom. Kod ove pojave dolazi do stanjivanja ili opadanja kose, što ponekad može potrajati i mjesecima nakon što se desio izvorni stresni događaj. Ovaj oblik opadanja kose često se smatra privremenim, ali ako ste zabrinuti zbog količine kose koju gubite, a normalno je da to bude oko 100 vlasi (dlaka) dnevno, trebalo bi da potražite pomoć dermatologa koji će utvrditi tačan uzrok gubitka kose.

Podočnjaci

Uobičajeno je da nakon nekoliko neprospavanih noći, koje su posljedica stresa, dolazi do pojave tamnih podočnjaka. Koža oko očiju može izgledati natečeno, a podočnjaci mogu biti izraženiji.

Svaku naglu kožnu reakciju trebalo bi da ispita dermatolog koji će utvrditi da li je bolest povezana sa stresom ili postoji neki drugi razlog. Jako je bitno da prepoznate simptome stresa i da ih ne ignorišete. Redovno spavajte, vježbajte, šetajte, zdravo se hranite, izbjegavajte cigarete, kofein, hidrirajte i hranite vašu kožu. Nađite vrijeme za sebe kako biste smanjili štetan uticaj stresa na vaše zdravlje.

Facebook komentari