Kserostomija – suhoća usta

AUTOR: Prim. dr. Edina Hrenovica, specijalista otorinolaringologije

Pljuvačne žlijezde ili žlijezde slinovnice (glandulae salivariae) su egzokrine probavne žlijezde koje se nalaze oko usne šupljine i ždrijela. One proizvode pljuvačku (slinu) te je izlučuju u usta. Pljuvačka se u usnoj šupljini konstantno izlučuje u manjim količinama kako bi šupljina ostala vlažna, a, kada jedemo, izlučuje se u većim količinama kako bi olakšala daljnji transport i započela hemijsku obradu hrane.

U usnoj šupljini postoje tri velike žlijezde: zaušna (parotidna) žlijezda, podjezična (sublingvalna) žlijezda i podvilična (submandibularna) žlijezda. Osim njih, postoji i nekoliko manjih žljezdanih grupa raspoređenih u usnoj šupljini, kao što su: usne, obrazne, jezične žlijezde.

Pored vlaženja usne šupljine, ove žlijezde imaju zadatak da luče enzim amilazu, kojim započinje proces razgradnje škroba u ustima.

Suha usta nastaju kada pljuvačne žlijezde ne proizvode dovoljnu količinu pljuvačke. Kako je pljuvačka ključna za čišćenje usta od bakterija, njena smanjena proizvodnja povećava rizik od infekcija, nastanka karijesa, bolesti desni, ali i otežava svakodnevne aktivnosti kao što su govor, žvakanje i gutanje hrane.

Suhoća usta dovodi do niza drugih neugodnih simptoma te pogoduje razvoju nekih bolesti usta, zbog čega predstavlja ozbiljan problem. Sama po sebi nije bolest, već simptom određenih bolesti i stanja organizma. Suhoća usta može se javiti kao privremeni problem, najčešće kad smo žedni, prehlađeni ili kad dišemo na usta tokom sna. Nedovoljan unos tekućine, vode, u organizam dovodi do dehidracije organizma, što je posebno izraženo kod starije populacije. Smanjuje se proizvodnja pljuvačke, a simptomi dehidracije uključuju, osim suhih usta, peckanje na jeziku, povećanu žeđ, tamniju boju urina, umor i vrtoglavicu. Kad se smanji protok pljuvačke, bakterije se često akumuliraju u ustima što za posljedicu ima stvaranje bjeličastog sloja na jeziku. Ako se primijete ovi simptomi, treba povećati unos vode u organizam. Izbjegavati alkohol i kafu, koji djeluju kao diuretici. Uzimati što više vode i hranu bogatu vodom – voće i povrće.

Prehlade dovode do smanjenja lučenja pljuvačke (uzimati napitke, vitamine, citrusno voće).

Disanje na usta, kao posljedica nemogućnosti disanja na nos (uzroci mogu biti deformiteti nosnog septuma – urođeni ili stečeni, hiperplazija nosne sluznice, najčešće alergijske prirode, polipi, tumori nosa), često dovodi do suhoće usta.

Međutim, ako su usta suha tokom dužeg perioda, tada govorimo o kserostomiji i nenormalnom smanjenju pljuvačke u usnoj šupljini (hiposalivacija), kada se lučenje pljuvačke smanjuje za više od 50 posto, uključujući i potpuni prestanak lučenja (nedostatak) pljuvačke. Tada govorimo o hroničnoj suhoći koja može ukazivati na određene zdravstvene probleme pljuvačnih žlijezda ili na neku drugu bolest organizma.

Uzroci smanjenog izlučivanja pljuvačke su mnogi:

– Poremećaj u radu pljuvačnih žlijezda i pojava kliničkih simptoma mogu dovesti do opstrukcija istjecanja pljuvačke, upale, infekcija i tumora.

– Uzroci opstrukcije istjecanja pljuvačke mogu biti: stvaranje kamenca u izvodnom kanalu žlijezde, mukozni čepovi kod dehidriranih bolesnika, benigni i maligni tumori, prirođene ciste…

– Upale,  autoimune bolesti, npr. Sjogrenov sindrom, reumatoidni artritis.

– Infekcije (najčešća je zaušnjaci – mumps).

– Nedostatak i nepravilan razvoj pljuvačnih žlijezda.

– Liječenje zloćudnih tumora: zračenje može trajno oštetiti tkivo žlijezda, posebno ako su u polju zračenja. Hemoterapija može smanjiti količinu i promijeniti sastav pljuvačke, što dovodi do neugodnih simptoma u suhim ustima.

– Lijekovi (više od 400 uobičajeno propisivanih lijekova može prouzrokovati suhoću u ustima), kao što su lijekovi za reguliranje krvnog pritiska, lijekovi protiv depresije i anksioznosti, antihistaminici, lijekovi protiv bolova, dekongestivi, mišićni relaksanti.

– Nakon presađivanja koštane srži, hirurških operacija trbuha, oštećenja nerava glave poslije traume, zatim promjena percepcije (Alzheimerova bolest ili moždani udar).

Suha usta i štitna žlijezda su često povezani – otprilike oko polovine osoba s problemima štitne žlijezde (utjecaj hipotireoidizma i hipertireoze)  ima kserostomiju. Kad je usporen metabolizam, kao što je slučaj kod hipotireoidizma (nedovoljne aktivnosti štitne žlijezde), smanjuje se i proizvodnja pljuvačke. S druge strane, i neadekvatno liječenje hipertireoze (povećane aktivnosti  štitne žlijezde) može izazvati ovaj problem. Osim toga, liječenje bolesti štitne žlijezde, kao što je zračenje ili terapija radioaktivnim jodom, može dodatno prouzrokovati smanjenu produkciju pljuvačke.

Suha usta čest su simptom povišenog nivoa šećera u krvi kod osoba s dijabetesom. Nerijetko se dešava da je upravo ovo prvi znak koji ukazuje na dijabetes melitus. lako nije pravilo da svaka osoba s dijabetesom ima suha usta, ona se ipak često javljaju kod oba tipa dijabetesa (tip 1 i tip 2). Uzroci nisu objašnjeni u potpunosti, ali se smatra da visok nivo šećera u krvi uglavnom negativno utječe na proizvodnju pljuvačke, a lijekovi koji se koriste za liječenje dijabetesa, oralni antidijabetici i inzulini, mogu dodatno smanjiti lučenje pljuvačke. Zbog toga je veoma važno da osobe s dijabetesom redovno prate nivo šećera u krvi i da ga održavaju u normalnim granicama.

Sistemske bolesti su, također, uzrok ovog stanja – Sjorgenov sindrom je autoimuna bolest čiji su glavni simptomi suhoća sluznica, posebno usta i očiju.

Suha usta mogu se pojaviti i u trudnoći – trudnoća izaziva hormonske promjene u organizmu koji mogu utjecati na zdravlje usne šupljine. Za vrijeme trudnoće povećava se nivo estrogena i progesterona, povećan je protok krvi u organizmu i povećana kiselost u ustima, zbog čega se javlja potreba za većim unosom vode. Svi ovi faktori utječu na rad pljuvačnih žlijezda i smanjenu produkciju pljuvačke.

Suha usta se javljaju i kod stresa i anksioznosti (osjećaj tjeskobe). Kad smo pod stresom i anksiozni, smanjuje se proizvodnja pljuvačke, često dišemo na usta, što dodatno doprinosi isušivanju usne šupljine. U stresnim situacijama ljudi dišu plitko i ubrzano, što lako isušuje sluznicu usta. Važno je naučiti upravljati stresom i svim tehnikama koje mogu opustiti organizam. To mogu biti različite meditacije, joga, vježbe dubokog disanja, unos dovoljne količine vode, voća i povrća.

Suha usta se mogu pojaviti i kod osoba s lošim životnim navikama. Konzumacija alkohola, pušenje, prekomjerni unos kofeina, unos hrane koja je previše začinjena…, mogu negativno utjecati na proizvodnju pljuvačke, čime se povećava rizik od suhoće usta.

Naprimjer, alkohol i kofein su pomagači pri dehidraciji organizma, dok cigarete smanjuju dotok krvi u pljuvačne žlijezde i tako umanjuju njihovu sposobnost proizvodnje pljuvačke. Osim toga, začinjena ili kisela hrana iritiraju sluznicu usta i pogoršavaju stanje suhoće. Ove loše navike umanjuju prirodnu zaštitu usne šupljine od bakterija i gljivica.

Nutritivni deficit, naprimjer, vitamina A i vitamina B kompleksa, koji su ključni za održavanje zdrave sluzokože usta i pravilnu funkciju pljuvačnih žlijezda, može biti uzrok suhih usta, odnosno izazvati smanjeno lučenje pljuvačke.

Smanjeno izlučivanje pljuvačke dovodi do:

– osjećaja gustoće i ljepljivosti pljuvačke

– neprijatnog zadaha iz usta

– otežanog oblikovanja zalogaja hrane i gutanja

– otežanog govora

– promjene okusa hrane

– pečenja na jeziku

– povećanja naslaga karijesa na zubima

– bolesti zubnog mesa

– infekcija usne šupljine (gljivična ili bakterijska infekcija, upala pljuvačnih žlijezda).

Suha usta i prirodni lijek za suha usta i grlo

Suha usta su obično privremeni problem koji se lako liječi, osim ako nisu posljedica neke ozbiljne bolesti. Preporučuje se: piti vodu tokom cijelog dana, povremeno uzimati kockicu leda, ograničiti unos kofeina i cigareta, smanjiti unos šećera i soli, koristiti ovlaživače zraka u spavaćoj sobi tokom noći. Zatim, treba uzimati preparate za vlaženje usne šupljine koji se kupuju bez recepta, žvakati žvakaće gume bez šećera radi stimulacije pljuvačnih žlijezda, koristiti paste za zube s fluorom i bonbone koje sadrže sredstva za osvježenje daha. Ispirati usta čajem od kamilice ili vodom od cvekle.

Ako se već duže vrijeme borite s ovim problemom, obratite se ljekaru i stomatologu.

Facebook komentari