Liječenje stomačnih infekcija: Koji su simptomi i kako liječiti

Autor: Dr Danijela Petoš, specijalista porodične medicine, Dom zdravlja Prijedor

Stomačne infekcije (gastroenetritisi) predstavljaju najčešća oboljenja, nakon respiratornih oboljenja gornjih disajnih puteva. Najčešće su u pitanju virusne infekcije, ali uzročnici mogu biti i bakterije i neki paraziti. Javljaju se u svim uzrastima, s tim da su djeca, te starije osobe, hronični i imunokompromitovani bolesnici posebno osjetljivi i češće obolijevaju uz težu kliničku sliku. Mogu se javiti tokom čitave godine, ali najčešće u zimskim i jesenjim mjesecima kad su i respiratorne infekcije češće, i to u kolektivima kao što su školske i predškolske ustanove, starački domovi, bolnice, jer se tu brže šire.

Virusne i bakterijske infekcije

Postoji nekoliko grupa virusa koji uzrokuju virusne stomačne infekcije, i to su najčešće rotavirusi, norovirusi, adenovirusi i drugi. Prenose se direktnim kontaktom sa oboljelom osobom, dijeljenjem hrane ili pribora za jelo, pribora za ličnu higijenu ili drugih kontaminiranih predmeta. Zato je neophodno izolovati oboljelu osobu dok se ne oporavi, jer su virusi sposobni da se dugo održe u okolini i dovoljna je i mala količina ovih virusa koji dospiju u organizam da izazovu infekciju. U riziku su i osobe koje koriste antibiotike, pogotovo duže vrijeme, jer oni uništavaju grupu mikroorganizama u tijelu koji su prva linija odbrane protiv virusa, pa im tako olakšavaju da prodru u organizam i zaraze ga. Uz stomačne virusne infekcije tu su i bakterijske stomačne infekcije koje se mogu javiti usljed konzumiranja hrane ili pića sumnjivog karaktera, prilikom boravka u nehigijenskim uslovima i nepravilnim rukovanjem ili spremanjem namirnica. Najčešći uzročnici bakterijskih infekcija su stafilokoke, salmonela, ešerihija koli, kampilobakter i druge. Stomačne infekcije se uglavnom javljaju naglo nakon par dana od infekcije (period inkubacije), iako i ovo vrijeme zavisi od uzročnika. Simptomi infekcije se u većini slučajeva povlače za 24-72 h, ali kod nekih osoba mogu trajati i do deset dana. Što osoba ima više simptoma, infekcija će se teže liječiti i bolest će duže trajati. Ako simptomi traju duže od deset dana treba razmišljati i o nekim drugim uzrocima stomačnih tegoba, kao što su intolerancija na neku hranu ili neko hronično oboljenje digestivnog trakta.

Koji su glavni simptomi?

Simptomi stomačnih infekcija mogu biti od skroz blagih do teških, ali u najvećem broju slučajeva brzo prolaze i bez komplikacija. Glavni simptomi su mučnina, gađenje na hranu, povraćanje, gubitak apetita, bolovi i grčevi u stomaku, prolivaste vodenaste stolice uglavnom bez primjesa krvi, glavobolja, povišena temperatura sa ili bez groznice, a ako dođe do dehidracije organizma javlja se opšte loše stanje i iscrpljenost organizma, nesvjestica, dezorijentisanost, bolovi i grčevi u mišićima, gubitak svijesti. Dehidracija nastaje usljed manjka tečnosti u organizmu, tačnije manjka tjelesne vode i elektrolita, i nastaje kada je količina gubitka tečnosti iz tijela veća od količine tečnosti koju tijelo dobija. Može biti blaga, koja se dešava kad tijelo izgubi 1-2 posto od ukupne tjelesne tečnosti, umjerena kad izgubi oko 5 posto i teška kad tijelo izgubi oko 10 posto od ukupne količine tjelesne tečnosti.

Bitno je prepoznati dehidrisani organizam radi adekvatnog liječenja i sprečavanja komplikacija, pogotovo kad su u pitanju djeca koja ne znaju reći šta ih muči i koliko se loše osjećaju. Prepoznajemo je po prisutnosti suvih usta i jezika, upalim očima, izostanku suza kod plača, pojačanoj žeđi, smanjenom lučenju mokraće (kod djece suva pelena), tamnijoj boji mokraće, niskom arterijskom krvnom pritisku, ubrzanom radu srca, vrtoglavici, pospanosti, grčevima u rukama i nogama.

Kako liječiti stomačne infekcije?

Liječenje stomačnih infekcija je zato usmjereno prije svega na sprečavanje nastanka dehidracije, odnosno njeno adekvatno liječenje ako se ona ipak javi. Ne postoji jedan lijek kojim se liječe stomačne infekcije i može eliminisati uzročnik, a naročito je pogrešno vjerovanje da se liječe antibioticima, jer zna se da antibiotici djeluju samo na bakterijske infekcije u čijem liječenju se i primjenjuju nakon izolovanja uzročnika iz stolice, ali ne i u liječenju virusnih koje su u ovom slučaju ipak češće. Pacijentima se savjetuje da odmah moraju početi sa rehidracijom organizma kod kuće, tj. nadoknadom izgubljene tečnosti i elektrolita. Rehidrirati se treba postepeno, ne piti odjednom velike količine tečnosti, jer to dodatno opterećuje želudac i crijeva. Piti tečnost na kašičicu na par minuta. Koristi se flaširana ili prokuvana ohlađena voda i biljni čajevi od šipka ili metvice kojima se nadoknađuje izgubljena tečnost, dok se izgubljeni elektroliti nadoknađuju oralnim rehidracijskim preparatima u obliku praška ili šumećih tableta koji se kupuju u apotekama i pripremaju prema uputstvu, a čiji je sastav određen višegodišnjim ispitivanjem istih (npr. REHYDROSOL®). Obično sadrže natrijum, hloride, glukozu, kalijum i citrate. Djeluju tako što glukoza pospješuje apsorpciju soli koja za sobom vuče vodu, te se na taj način tijelo rehidrira. Koriste se rastvoreni u prokuvanoj i ohlađenoj vodi, postepeno kod djece na kašičicu, kod odraslih postepenim pijenjem u količini propisanoj na uputstvu za određeni preparat, s obzirom na stepen dehidracije organizma i tjelesnu težinu osobe. Ovakav vid terapije susrećemo od davnina, još u starokineskoj medicini kad su koristili različite mješavine rastvora voća i povrća za rehidraciju bolesnika, što je savremena medicina iskoristila za pripremu preparata. Oralna rehidracija je dokazano jednako učinkovita kao i intravenozna rehidracija uz mnogo manje komplikacija. Problem primjene oralnih rehidracionih preparata kod djece je odbijanje njihove konzumacije zbog slatko slanog okusa, pa se pokušava dodavanjem raznih aroma riješiti i ovaj problem ili primjenom domaćih blagih nemasnih supica ili supica iz kesice, koje se prave sa manje vode da bi bile koncentrovanije zbog nadoknade elektrolita. Ako oralna rehidracija nije izvodiva ili je neuspješna, potrebna je intravenska rehidracija, tj. nadoknada tečnosti i elektrolita infuzionim rastvorima u zdravstvenim ustanovama (infuzija 5 % glukoze, 0,9 % NaCl fiziološki rastvor, Ringerov rastvor).

Prilagođavanje ishrane

Što se tiče ishrane potrebno je obustaviti uobičajenu hranu, i to mlijeko i mliječne proizvode, jaja, meso, masnu hranu, slatkiše, svježe voće, jer je potrebno više snage za njihovo varenje, izazivaju pojavu gasova u crijevima, što još više iritira digestivni trakt i dovodi do nagona na povraćanje. Također je potrebno obustaviti primjenu gaziranih i slatkih pića, kafe ili bilo čega što sadrži kofein, jer ova pića podstiču mokrenje što ubrzava dehidraciju organizma. Namirnice koje se trebaju koristiti u ovoj fazi su namirnice bogate ugljenim hidratima iz kojih tijelo crpi energiju i koje zasite organizam, lake su za varenje, učvršćuju stolicu, ali i njih treba uzimati po malo da ne opterete želudac. To su tost ili prepečeni hljeb, kuhana riža, krompir i mrkva, banane, pečene jabuke, slani posni keks. Ovaj strogi režim ishrane je neophodan u akutnoj fazi u prva dva, tri dana, a po stabilizaciji stanja potrebno je početi sa postepenim unosom i drugih namirnica veće nutritivne vrijednosti da bi se zadovoljile potrebe organizma za njima, kao što su blage supe sa kuhanim pilećim mesom bez kožice, sa povrćem koje ne izaziva nadimanje i bez jakih začina. Ostale namirnice se trebaju postepeno uvoditi u ishranu, a ne sve odjednom. Dojenčad koja isključivo doje potrebno je nastaviti dojiti, bez obzira na akutni proliv i njegovo trajanje, i to što češće, jer majčino mlijeko služi i rehidraciji, uz dodavanje tečnosti na kašičicu. Za dojenčad na ishrani adaptiranim mliječnim preparatima također se ne preporučuje mijenjati hranu koju već konzumira, već da uzimaju češće, a manje obroke. Uz sve ove mjere za vrijeme stomačnih infekcija neophodan je odmor i mirovanje, najmanje još dva dana nakon smirivanja tegoba, u slučaju povišene temperature koriste se paracetamol tablete ili sirup.

Prva preporuka Enterofuryl STOP®

U terapiji akutne infektivne diareje se preporučuje Enterofuryl STOP®, kaps. a 200 mg (nifuroksazid), koji spada u grupu antidijaroika, crijevnih antiinfektivnih lijekova indikovanih za terapiju akutnih proliva infektivnog porijekla, namijenjen je za odrasle i djecu stariju od 15 godina. Njegova efikasnost je dokazana brojnim kliničkim studijama i višegodišnjim iskustvom. Djeluje samo lokalno u lumenu crijeva, ne apsorbuje se i ne dospijeva u sistemsku cirkulaciju krvi, čime se izbjegavaju neželjeni efekti i interakcije sa drugim lijekovima. Antimikrobno djelovanje potiče od NO2 grupe koja na mikrobe djeluje inhibitorno i baktericidno. Uzima se četiri puta dnevno po jedna kapsula, u trajanju do tri dana. Zaključujemo da je jako bitna prevencija nastanka stomačnih infekcija jačanjem imuniteta organizma na prirodan način ili određenim imuno preparatima, dobrim higijenskim navikama i vođenja računa o hrani i tečnosti koja se konzumira. Sa liječenjem stomačnih infekcija se mora pokušati prvo u kućnim uslovima, a doktoru se obavezno javiti ako su proliv i povraćanje i dalje jako učestali i jave se znaci dehidracije, ako dođe do pojave krvi u stolici, jakih bolova u stomaku, povišene temperature preko 38° C koja nema tendenciju pada i opšteg lošeg stanja bolesnika.

Facebook komentari