Utjecaj ljeta na zdravlje srca

AUTOR:Dr. Mustafa Đurđević, specijalista interne medicine

Dolazak toplijeg vremena, posebno ekstremno visokih temperatura, negativno se odražava i na zdravlje potpuno zdravih ljudi, a naročito pacijenata s hroničnim bolestima.

Visoke temperature i povećana vlažnost nepovoljno utječu na rad srca, budući da srce u takvim uvjetima mora raditi dvostruko i trostruko većom snagom. Naročito ispašta srce gojaznih, jer svaki kilogram masnog tkiva ima oko dodatnih 800 metara krvnih sudova kroz koje srce pojačanim radom mora propumpati potrebnu krv.

Mehanizmi adaptacije pokušavaju pomoći srcu preraspodjelom krvi. Ona se povlači iz organa iz kojih je srcu lakše da je izvuče (unutrašnjih organa i mozga) i odlazi u perifernu cirkulaciju, kožu i potkožna tkiva. Zbog ove preraspodjele najviše trpi mozak jer više ne dobiva dovoljno hranljivih materija i kisika, a to stanje se subjektivno može ispoljavati kao slabost, nesvjestica ili vrtoglavica.

Nepovoljno djelovanje toplote najviše osjećaju osobe srednje i starije životne dobi, budući da je tada suženje malih krvnih sudova srca i najčešće. Ta suženja nastaju taloženjem kalcija i zato su takvi krvni sudovi kruti, a na toploti se ne mogu proširiti.

Preraspodjela krvi obavlja se i u srcu tako da se iz suženih krvnih sudova kolateralama prelijeva krv u zdrave krvne sudove, pa tkivo koje oni ishranjuju dobiva još manje krvi. Stanje srca se ovakvom preraspodjelom pogoršava, a ponekad se komplicira i infarktom.

Najčešći simptomi koji se javljaju prilikom izlaganja ljetnim vrućinama su: vrtoglavica, glavobolja, konfuzija, grčevi u mišićima, mučnina, bol u grudima, bol u vratu koji se širi ka ramenima, gušenje, umor.

Kod većeg broja pacijenata se bilježe oscilacije krvnog pritiska jer dolazi do vazodilatacije –širenja krvnih sudova zbog toplote i posljedično dolazi do sniženja krvnog pritiska. Hronični bolesnici koji uzimaju lijekove znaju to sami prepoznati i samoregulirati, tj. smanjiti doze antihipertenzivnih lijekova, ali ima i onih pacijenata koji to prvi put doživljavaju i zatečeni su takvom situacijom te moraju zatražiti savjet ljekara. Zbog toga se savjetuje češće mjerenje pritiska kod kuće i korigiranje terapije u skladu s tim.  

Hipertenzija je hemodinamski poremećaj pri kojem se arterijski pritisak povećava usljed promjena minutnog volumena ili ukupnog perifernog otpora, tj. kada su vrijednosti krvnog pritiska više od 140/90 mmHg.

Naše tijelo teži održati unutrašnju temperaturu na 37° Celzija, bilo da se nalazimo u snježnoj oluji ili usred toplotnog vala. To je temperatura na kojoj su naša tijela navikla funkcionirati.

Što su temperature više, tijelo se mora više truditi da ne dozvoli da “skoči” i unutrašnja temperatura. To predstavlja izvjesni napor za tijelo; što su temperature više, tijelo se više napreže. Ti otvoreni krvni sudovi dovode do nižeg krvnog pritiska i tjeraju srce da radi jače i pumpa brže kako bi krv nastavila dalje kružiti tijelom.

To može izazivati blage simptome poput svrbeža zbog osipa koji je izazvala vrućina ili natečenih stopala kada krvni sudovi počnu popuštati. Ali, ako krvni pritisak padne prenisko, tada do organa ne stiže dovoljno krvi koja im je potrebna i rizik od srčanog udara je veći.

Istovremeno, znojenje vodi do gubitka tečnosti i soli i ravnoteža između njih u tijelu se mijenja, što u kombinaciji sa sniženim krvnim pritiskom može dovesti do totalne iscrpljenosti. Ako krvni pritisak previše padne, rizik od srčanog udara dodatno poraste.

Visoke temperature mogu uzrokovati i smrt – većinom je uzrokovana moždanim i srčanim udarima.

Rizik za zdravlje se usljed velikih vrućina može umanjiti tako da se građani vrućinama ne izlažu između 11 i 17 sati,  izbjegavaju alkohol, kofein, tjelesne napore, savjetuju se s ljekarom u vezi s terapijom i piju dovoljnu količinu vode. Međutim, srčani bolesnici ne bi trebali uzimati ledenu vodu, naročito ne odjednom i u većim količinama, jer jednjak prolazi iza srca i moguće je da se prolaskom vode ono toliko rashladi da dođe do srčanog udara.

Ovim bolesnicima se preporučuje dosta blago rashlađene tečnosti koja se uzima stalno i pomalo. Ishrana se ljeti sastoji od dosta voća i povrća koje sadrži kalij i kojim se ne može predozirati uzimanjem ovih namirnica, što nije slučaj kada se ovaj mineral uzima samostalno u obliku dodataka ishrani ili lijekova. Potrebno je jesti manje kaloričnu ishranu, odnosno poštovati principe mediteranske ili DASH dijete/ishrane. Bolesnici koji tokom čitave godine uzimaju lijekove za širenje krvnih sudova i diuretike moraju smanjiti dozu u konsultaciji s ljekarom, jer može doći do pada krvnog pritiska, nesvjestice, gubitka svijesti.

Najteže je pacijentima koji se liječe od visokog krvnog pritiska, angine pektoris, bubrežnim bolesnicima i onima koji su preležali infarkt miokarda. Hronični srčani bolesnici zbog tropske temperature i vlažnosti zraka imaju osjećaj kao da “dišu na škrge”. Upozoravajući simptomi da srce popušta zbog toplote su otežano disanje, bol u grudima, konfuznost, slabost, vrtoglavica, grčevi.

Kod pacijenata s aortnom stenozom (suženim aortnim ušćem/zaliskom) može doći do pojave angine pektoris, a u najgorem slučaju do infarkta miokarda i moždanog udara, od kojih umiru čak dvije trećine populacije. Pojavi srčanih oboljenja, infarkta miokarda, uz visoki krvni pritisak, dijabetes, pušenje, prekomjernu tjelesnu težinu, nasljednu osnovu, fizičku neaktivnost i izloženost hroničnom stresu, u ovakvim vremenskim uvjetima podložniji su muškarci.

Najvažnije što mogu pacijenti u ovakvim klimatskim uvjetima je često rashlađivanje vodom tuširanjem tijela. Oni koji se ljeti rashlađuju klima-uređajima trebali bi ih tako regulirati da se  temperature u prostoriji razlikuju od vanjske za pet ili šest stepeni. Ako je razlika veća od deset stepeni, rashlađivanje biva nepovoljno za srce i krvotok, jer se bolesno srce ne može brzo prilagoditi. Srčani bolesnici i starije osobe ne bi trebali precjenjivati svoje sposobnosti prilagođavanja.

Sposobnost srca tokom tjelesnih napora u sedamdesetogodišnjaka je za polovinu manja nego u dvadesetogodišnjaka. Ako osoba u sedmoj deceniji izložena toploti bude iznenada opterećena fizičkim ili psihičkim naporom, to može izazvati naglo popuštanje srca, vrtoglavicu i gubitak svijesti.

Međutim, stanje krvnih sudova često nije u skladu s godinama, kod nekih osoba krvni sudovi stare brže, kod drugih sporije, a niko (bez posebnih mjerenja) ne zna koliki su kapaciteti srca i kakva je reakcija/podnošenje krvnih sudova na napor.

Srčani zamor i kapaciteti se mogu povećati pravilnim i kontroliranim fizičkim aktivnostima, najbolje u prirodi, dok neadekvatni napor može biti poguban jer iscrpljuje srce i krvne sudove. Svako treba oslušnuti granice svog organizma i da tog trenutka stane, da se ne takmiči sam sa sobom, kao oni koji pregrijani ulaze u duboko more i naglim skupljanjem krvnih sudova izazovu sebi infarkt. Za odrasle se preporučuje 150 minuta sedmično nekog vida rekreacije, a za adolescente 60 minuta dnevno. Vježbanje na otvorenom najbolje je započeti  fizičkom aktivnošću u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada vanjska temperatura nije visoka.

Postavlja se pitanje, šta to prija srcu? Odlazak na umjerenu visinu do 800 metara, gdje organizam pojačano proizvodi crvena krvna zrnca, može povoljno djelovati na srce, jer ga eritrociti snabdijevaju dovoljnom količinom kisika. Loša krvna slika kod anemičnih je razlog zbog kojeg njihovo srce teže podnosi toplotu i napore jer se manje snabdijeva kisikom.

Potrebno je naglasiti korištenje zaštitnog faktora, pokrivala za glavu te lagane i prozračne odjeće.

Potrebno je povećati broj dostupnih defibrilatora na javnim mjestima, kao i broj građana koji znaju njima upravljati jer se tako može spriječiti veliki broj smrti usljed iznenadnog srčanog zastoja.

Facebook komentari