Mentalno zdravlje u doba krize   

(Kako očuvati mentalno zdravlje u poplavi loših vijesti o pandemiji, ratovima, inflaciji…?)

AUTOR: Dr Zehra Halilović-Begić, specijalista neuropsihijatrije

U prirodi svakog čovjeka je da želi najbolje za sebe i one koje voli. Svi želimo biti sretni, voljeni, materijalno situirani, omiljeni u društvu i psihofizički zdravi. Da, svi mi za sebe želimo, molimo i tražimo sreću, očekujući da nam društvo pruži potrebne uslove za njeno ostvarenje. U konačnici, u 21. stoljeću i eri demokratije na svim nivoima, o kojoj se nerijetko samo govori, ali se i ne provodi, morali bismo imati osnovne uvjete za funkcionalan i sretan život. Tražeći sreću i duševni mir, okružujemo se dragim ljudima, radimo i trudimo se da stvorimo sopstvene mikrokosmose u kojima se osjećamo dobro i zaštićeno. 

A šta kad se desi i sve nas pogodi stvarnost? Kad krene epidemija COVID-19, izolacija, maske, razdvojenost…, pa se nastavi ratom u Ukrajini, političkim previranjimam, strahom od ratova svjetskih razmjera…, ili kad ostanemo ekonomski zatečeni rastom cijena zbog inflacije? Kad gubimo ljude koje volimo, ostajemo bez radnih mjesta? Šta onda da učinimo? Kako da se borimo da ostanemo fizički i psihički zdravi kad nestane sigurnosti naših mikrokosmosa? Kako onda dalje? Kako očuvati mentalno zdravlje u toj poplavi ružnih vijesti, kako sačuvati svoj duševni mir? Kako se zaštititi bar toliko da bismo mogli zaštititi one koje volimo?

Krenućemo od definicije mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje  je definisano kao stanje blagostanja u kojem osoba ostvaruje potencijal na svim poljima života, adekvatno reaguje na svakodnevni stres i produktivno doprinosi svojoj zajednici. Dakle, mentalno zdravlje nije samo odsustvo duševnih poremećaja i bolesti.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija je postala druga najčešća bolest u svijetu, a u BiH se godišnje počini prosječno oko 500 samoubojstava. U Bosni i Hercegovini svaki treći dan jedna osoba sebi oduzme život, u 2020. godini samoubistvo je izvršilo 411 osoba, od čega 193 u Federaciji BiH, a 218 u entitetu Republika Srpska. Ovi podaci jasno pokazuju koliko je mentalno opterećenih ljudi u našoj zemlji koji nisu u stanju da se izbore sa permanentnim stresom. 

Živimo u društvu u kojem još uvijek, nažalost, mnogi vjeruju da psihologu ili psihoterapeutu idu samo „ludi“, dok u razvijenom svijetu gotovo svaki čovjek ima svog psihologa. Imajte to na umu i borite se protiv samoosuđivanja na patnju, brigu i strah kako vas ne bi proglasili duševnim bolesnikom. Trebamo znati da na mentalno zdravlje mogu uticati brojni faktori, uključujući i genetsku predispoziciju (nasljeđe), uticaj okoline, svakodnevne navike i fizičko zdravlje. Stoga treba biti posebno obazriv ukoliko u porodici postoji duševno oboljeli pacijent i srodnik sklon depresivnom stanju i sl. Pratite sebe, pomirite se sa sobom, pratite one koje volite. 

Ovo su vremena u kojima svi osjećamo strah, tjeskobu, bespomoćnost i nevjericu, a to su tegobe koje dugoročno mogu da dovedu do ozbiljnih mentalnih bolesti kakav je PTSP (posttraumatski stresni poremećaj). 

Simptomi na koje posebno treba obratiti pažnju su: 

  1. sniženo raspoloženje, 
  2. stalni osjećaj tuge, 
  3. bezvoljnost, 
  4. povlačenje u sebe, 
  5. nemogućnost da osoba uživa u stvarima koje je do tada preferirala i voljela, 
  6. povlačenje u sebe, 
  7. odsustvo komunikacije, 
  8. pominjanje namjere da naudi sebi ili drugima. 

Možemo naći i neke od sljedećih simptoma: 

  1. nesanica, 
  2. košmarni snovi, 
  3. vrtoglavica, 
  4. omaglica, 
  5. slabost u nogama, 
  6. osjećaj da će izgubiti svijest, 
  7. pritisak u prsima, 
  8. stezanje u grlu i 
  9. otežano disanje, 
  10. lupanje srca, 
  11. preznojavanje, 
  12. drhtanje ruku ili cijelog tijela, 
  13. sušenje usta, 
  14. dijareja (proliv), 
  15. povećan ili smanjen apetit, 
  16. hronični umor i 
  17. brza iznenadna promjena raspoloženja uz atake plača i „histerisanja“. 

Ako ovakvi simptomi traju duže od dvije sedmice, zahtijevaju stručnu pomoć psihijatra ili psihologa i bez oklijevanja se treba javiti pripadajućoj zdravstvenoj ustanovi.

Postoje  i brojne smjernice za samopomoć koje mogu u potpunosti ili bar djelimično uspostaviti balans u svakodnevnom životu i održati dobro mentalno zdravlje.

Preporučuje se:

  1. Poduzeti sve napore kako bi se održao pozitivan životni stav. Napraviti pauze u gledanju, čitanju ili slušanju vijesti, uključujući i one na društvenim mrežama. Pažljivo birajte medijske izvore koji prezentuju aktuelnosti i smanjite slušanje vijesti na maksimalno dva puta dnevno.  Uzastopno slušanje o pandemiji, ratu ili inflaciji može biti uznemirujuće.
  2. Intenzivirati fizičku aktivnost (i u zatvorenom prostoru možete vježbati, voziti sobno biciklo…). Ujutru i naveče radite vježbe disanja (udahnite duboko, istegnite tijelo, ispružite ruke prema gore i zadržite dah na kratko, ponovite vježbu dva do tri puta).
  3. Voditi računa o higijeni sna (odlazite na počinak i budite se u isto vrijeme, neka san traje šest do osam sati maksimalno, presvucite se i održavajte higijenu prije odlaska na počinak, izbjegavajte popodnevni san posebno ako vas muči nesanica).
  4. Voditi računa o zdravoj prehrani – jesti češće, manje obroke sa puno povrća, nemojte jesti u kasnim večernjim satima, najbolje je da ne jedete iza 20 sati, sedmično bar jedan dan jedite ribu ili morske plodove, izbjegavajte masno, slano i prženo, možete koristiti i vitamin C 500 mg tri do pet dana mjesečno, u zimskom periodu i sezoni viroza i prehlada svakodnevno koristite vitamin D. Izbjegavajte alkohol, opojna sredstva i cigarete.
  5. Održavati društvene kontakte na najbolji mogući način (putem telefona, video poziva, društvenih mreža ili uživo, poštujući potrebne mjere). Razgovarati s ljudima kojima vjerujete o svojim problemima i jasno i glasno progovoriti o sebi, svojim željama, stremljenjima i nadama, pričati o svojim strahovima i psihičkim padovima. 
  6. Aktivno se uključiti u grupe ljudi sa sličnim ili istim interesovanjima (hobi, posao, mišljenje o životu), nastojte da razumijete i pružite pomoć drugim ljudima, pomaganje drugima jača sopstveni osjećaj sreće i povećava samopouzdanje.
  7. Organizirati aktivnosti u kući u doziranoj mjeri: gledanje TV-a (serija, filmova), igranje društvenih igara, igrica na kompjuteru, čitanje knjiga, crtanje, sviranje, pjevanje.
  8. Upražnjavati vjerske obrede (meditiranje, molitva/namaz, odlazak u džamiju, crkvu…).
  9. Baviti se sportom (planinarenje, plivanje, skijanje, kolektivni sportovi poput fudbala, košarke i slično, uključiti se u sportske klubove, učestvovati na sportskim manifestacijama).
  10. Baviti se društveno korisnim radom, upražnjavati slobodno vrijeme hobijima ili drugim kreativnim tehnikama (pisanje, crtanje, pjevanje i sl.).
  11. Ukoliko niste motivirani za sportske aktivnosti i hobije, nađite svoj način i odvojite vrijeme za relaksaciju (vez, rukotvorine, kuhanje, čitanje, slušanje muzike, kupka ili tuširanje, razgovor sa prijateljima ili članovima porodice, šetnja i/ili rad u bašti, sadnja cvijeća na balkonu, ukrašavanje predmeta, kukičanje…)
  12. Ukoliko su tegobe vrlo intenzivne, praćene halucinatornim fenomenima (vizuelnim ili slušnim priviđanjima), suicidalnim ili homocidalnim mislima i nakanama (opasnost po sebe ili druge), odmah potražiti stručnu pomoć. Javiti se psihologu ili psihijatru. Pomoć je potrebno potražiti i ako tegobe traju duže od dvije sedmice.

Ono što je važno znati u ovim teškim vremenima, kada stres postaje stalan i samo mijenja svoj oblik (pandemija, ratovi, inflacija), jeste da je svaki čovjek jedinka za sebe i svako od nas različito reaguje na stres. Svi mi zaslužujemo sreću, fizičko i mentalno blagostanje za koje se moramo boriti. Od pamtivijeka se ljudi bore protiv bolesti, bijede i ratova. Sad je takvo vrijeme i sa svim tim nedaćama morate da živite i da ih preživite. Osjećaji poput tuge, očaja, beznađa i bijesa su pozivi za pomoć koje vam tijelo šalje. Stavite sebe u centar svog života kako biste mogli da budete funkcionalni i dobri sebi i onima koje volite, pazite na svoje tijelo i um, a ako tuga i očaj predugo traju, potražite stručnu pomoć. 

Facebook komentari