Migrena i značaj antimigrenika u njenom liječenju

Autor: Dr. Adnana Ljevaković, specijalista neurologije,  KB Travnik

Glavobolja je tegoba na koju se moderan čovjek najviše žali. Stres, preopterećenost organizma, umor, nepravilna ishrana utiču na naše fizičko i psihičko zdravlje.  U svijetu vjerovatno ne postoji osoba koja barem jednom u životu nije imala snažnu glavobolju.

Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma, a može se javljati kod širokog dijapazona bolesti koje idu od bezazlenih stanja te ne zahtijevaju nikakvo liječenje, do za život opasnih stanja. Postoje osnovne četiri grupe glavobolja: primarne glavobolje, sekundarne (simptomatske) glavobolje, kranijalne neuralgije, nedovoljno klasificirane i nespecifične glavobolje. 

Smanjena radna sposobnost

U ovom tekstu ću se osvrnuti na primarne glavobolje odnosno jednu grupu primarnih glavobolja koju je Svjetska zdravstvena organizacija stavila u vrh stanja koja uzrokuju značajnu onesposobljenost – MIGRENA. Smatra se da je radna sposobnost za vrijeme migrene smanjena na 34-60%. Prema podacima iz SAD-a, indirektni troškovi iznose 13-15 milijardi dolara godišnje: izostanci s posla uzrokuju 7,9 milijardi troškova, a zbog smanjene produktivnosti se gubi 5,4 milijardi godišnje.

Zbog toga je potrebno da migrena bude na vrijeme prepoznata da bi se mogla adekvatno liječiti i na taj način smanjiti negativan uticaj na radnu sposobnost pojedinca i njegovu produktivnost. Migrena je česti hereditarni poremećaj koji se karakterizira periodnom pojavom glavobolje pulsnog oblika, obično jednostranom a počinje u djetinjstvu i sa godinama se rjeđe javlja. 

Bitno je napomenuti neke činjenice vezano za migrenu: spada u skupinu 20 najučestalijih oboljenja na svijetu, 10% populacije pati od migrene, učestalija je kod žena nego kod muškaraca, ako jedan od roditelja pati od migrene 40% je vjerovatnoća da će i dijete imati migrenozne glavobolje, ako oba roditelja imaju migrenu ta vjerovatnoća raste na 90%, polovica osoba sa migrenoznom glavoboljom dobije prvi napad prije 12-te godine života.

Simptomi migrene: jednostrana, žestoka, pulsirajuća glavobolja, mučnina, povraćanje, osjetljivost na svjetlost, osjetljivost na jače zvukove i mirise (fotofobija, fonofobija, osmofobija). Također, za migrenoznu glavobolju je karakteristična aura (skup prolaznih neuroloških simptoma).  U osnovi postoji podpodjela migrena na: migrene bez aure i migrene sa aurom.

Migrena bez aure: glavobolja traje 4-72 sata, glavobolja ima najmanje dvije od navedenih osobina – unilateralna lokalizacija, pulsirajući kvalitet, umjeren ili jak intenzitet bola, pogoršanje sa rutinskim fizičkim aktivnostima, prisutna je mučnina sa ili bez povraćanja, fotofobija i fonofobija.

Za postavljanjne dijagnoze potrebno je najmanje 5 ataka glavobolje sa prethodno navedenim karakteristikama i simptomima. 

Migrena sa aurom je glavobolja koja je praćena siptomoma koji kod osoba i njihove bliže okoline koji imaju ovakav tip migrene izaziva paniku jer se u sklopu nje javljaju simptomi u smislu vidnih smetnji poremećaja osjeta te motoričkih poremećaja što izaziva dodatnu paniku.  

Migrena sa aurom čini 15% svih migrena. Ima četiri faze: faza prodroma – zbiva se nekoliko sati ili dana prije pojave glavobolje /promjene raspoloženja, želje za nekom hranom, poremećaj osjeta mirisa, ukočenost mišića, stomačne tegobe/, faza aure – prethodi glavobolji /razvija se tokom 5-20 min i traje najmanje 60 minuta, može se javiti oduzetost ekstremiteta, smetnje govora, smetnje vida, vrtoglavica ili drugi neurološki simptomi/, faza boli – faza glavobolje, faza postdroma – nakon završetka napada migrene /umor, iscrpljenost, “mamurluk”, euforija/. Za postavljanje dijagnoze, potrebno je najmanje dva ataka sa opisanim osobinama. U liječenju migrena se najčešće koriste: NSAIL, antiemetici, triptani, preparati ergotamina.

Značaj tačne dijagnoze

Osobe koje imaju tzv. neprepoznatu migrenu, često samoinicijativno uzimaju lijekove i posežu za primjenom različitih tzv. običnih analgetika“. S vremenom se broj korištenih analgetika povećava, a bolesnik sve teže sanira svoju glavobolju, što može dovesti do stanja koje se naziva „glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova/analgetika“. Stoga je veoma bitno napomenuti da se u slučaju čestih glavobolja koje slabo reaguju na primjenu analgetika, osoba treba javiti svom ordinirajućem ljekaru radi uspostavljanja tačne dijagnoze te uvođenja adekvatne terapije.

Tradicionalna terapija je ergotamin tartarat. Ergotamin je najdjelotvorniji u prodromalnoj fazi (za vrijeme aure). Lijek koji često ordiniramo a po sastavu je ergotamin tartarat, mekloksamin citrat, kamilofin, kofein i propifenazon, predstavlja kombinovani antimigrenik u kome svaki navedeni aktivni sastojak ima svoju funkciju u liječenju migrene, vaskularne i cluster glavobolje. Izuzetno važno je njegovo antimigrensko djelovanje u smislu ublažavanja simptoma i sprječavanja daljnjeg napredovanja migrene.  Moramo znati da terapija migrene, uz terapiju lijekovima također podrazumijeva i promjenu načina života i prehrane. 

Facebook komentari