Mladeži i promjene sumnjive na karcinom kože

AUTOR: dr Mersiha Krupalija-Fazlić, mr sc, specijalista dermatovenerologije

Mladeži – simbol ljepote ili demonski žig

Mladeži su od davnina pobuđivali velik interes te se oko njih isprepliće čitav niz različitih teorija i vjerovanja – od srednjovjekovnog uvjerenja da se radi o demonskim žigovima do doba renesanse kada su mladeži postali vrlo popularni. Smatrani su simbolom šarma te su pariške dame na svojim licima čak iscrtavale lažne mladeže.

Mladeži su predmet interesovanja skoro svake osobe. Saznanje da je opasni melanom, najteži oblik raka kože, nekada vrlo sličan bezopasnim mladežima, prouzrokuje zabrinutost i ponekad neopravdani strah od svake izrasline na koži. Sa nekim mladežima se rađamo, dok se drugi pojavljuju kako godine prolaze. To nije razlog za pretjeranu brigu jer mladeži u većini slučajeva predstavljaju potpuno dobroćudne promjene na koži. Međutim, nisu svi bezazleni i zato je preporuka da se jednom godišnje obavi pregled mladeža.

Šta su mladeži i kako nastaju?

Mladeži su dobroćudne izrasline i kožne promjene, najčešće smeđe ili crne boje, različitih veličina, u ravni sa kožom ili blago izdignuti. Nastaju kada se pigmentirane ćelije kože nakupljaju na jednom mjestu, umjesto da se ravnomjerno rasporede po cijeloj površini kože. Jedan broj mladeža uočavamo već na rođenju i zovemo ih urođenim, a svi ostali mladeži se smatraju stečenim. Većina ljudi u prosjeku ima 10 do 40 mladeža.

Vrste mladeža – kako prepoznati “ružno pače”?            

Tipični mladeži (obični ili regularni) su najčešće veličine do 6 mm u prečniku, jednobojni, simetričnog izgleda, jasnih rubova. Oni nastaju tokom prvih 20 godina života, svojom veličinom prate naš rast, ali ne mijenjaju bitnije svoj izgled i boju.

Atipičan mladež (neregularni) se od ostalih mladeža razlikuje po svojoj veličini, boji, izgledu i obliku (nepravilnog oblika i rubova, višebojan, veći od 6 mm u prečniku) – osobinama koje se mogu uočiti kliničkim pregledom.

Zbog ovih karakteristika, mnogi ih smatraju „prekancerom“, odnosno, stanjem koje direktno dovodi do melanoma. Međutim, činjenica je da atipični mladeži predstavljaju samo potencijalno veću mogućnost za razvoj melanoma, ali neće svaki od njih to i postati.

Osim navedenih, postoje i druge vrste mladeža kao što su: plavi mladež, mladež okružen bjeličastim arealom, Spitz ili Reed mladeži koje dijagnosticira dermatolog.

Također, postoje i promjene za koje pacijenti često misle da su mladeži, poput crvenih mladeža (hemangiomi) i hrapavih bradavičastih izraslina (seboroične keratoze), koje najčešće budu uzrok odlaska ljekaru.

Monitorning kože i mladeža

Monitoringom kože i mladeža objedinjene su mjere rane dijagnostike, praćenja i kontrole mladeža, a to su: samopregled mladeža i dermatoskopski monitoring.

Samopregled mladeža u pet koraka (ABCDE pravilo)

Svaka osoba, a naročito ona povećanog rizika, treba obavljati samopregled jedanput mjesečno, a posjetiti dermatologa bar jedanput godišnje.

Samopregled mladeža vrši se prema engleskom pravilu ABCDE, koje podrazumijeva vizuelno (okom) uočavanje sljedećih karakteristika mladeža:

A – Asimmetry – Nepravilan oblik – promjena oblika prethodno pravilnog, simetričnog madeža u asimetrični oblik (uporedite oblik gornje polovine sa donjom, spoljne sa unutrašnjom)

B – Border – Prekid ivica– mladež sa prekidom ivica je onaj koji nema jasnu granicu u odnosu na okolnu kožu ili je ona isprekidana, tj. nepravilna

C – Color – Višebojnost -mladež koji ima najmanje dvije, a posebno ako ima tri ili više boja podliježe obaveznom pregledu dermatologa, odnosno dermatoskopiji

D – Diameter – Prečnik- svi mladeži veći od 6 mm u prečniku su za detaljnu dermoskopsku analizu

E – Evolution – Evolucija – ukoliko mladež naglo raste, mijenja oblik ili boju, krvari, pravi krastu, pod upalom je, svrbi, boli ili je povrijeđen, potrebno je da se odmah javite nadležnom ljekaru ili dermatologu.

Imajte na umu da uočavanje jednog ili više pozitivnih znakova ne znači i sigurno prisustvo bolesti, već vam samo ukazuje da je potrebno otići na dermatoskopski pregled.

Dermatoskopija

Dermatoskopija je neinvazivna, bezbolna, dijagnostička metoda kojom se vrši pregled mladeža i drugih promjena na koži. Vizualiziraju se strukture površnih slojeva kože, što je veoma važno prilikom procjene potencijalno opasnih lezija. Osobe sa brojnim atipičnim mladežima imaju znatno veći rizik za razvoj melanoma, tako da je potrebno da redovno idu na preglede kod dermatologa.

Prekanceroze

Pojavi karcinoma kože mogu prethoditi prekancerozne lezije, promjene koje ako se ne liječe mogu prijeći u skvamocelularni karcinom kože. Javljaju se na fotoeksponiranim dijelovima tijela, uglavnom kod starijih osoba. Izgledaju kao ružičaste fleke neravne površine, ponekad pokrivene krastom koja se lako skida ili poput okruglog, tvrdog čvorića koji brzo raste ili poput bjeličastih naslaga na donjoj usni. U najčešće prekanceroze spadaju keratoakantom, aktinička keratoza, aktinički heilitis, Bowenova bolest, leukoplakija. Liječe se krioterapijom, odnosno tečnim azotom, lokalnim imunomodulatorom, fotodinamskom terapijom ili citostatikom.

Nemelanomski karcinomi kože

Bazocelularni karcinom kože(BCC) je najčešći karcinom kože koji potiče od bazalnih ćelija površnog sloja kože (epidermis). Najčešće se javlja kod osoba svjetlije puti koje su se izlagale UV zrakama, kao i kod genetski predisponiranih osoba. Sporo raste, ali lokalni rast može biti vrlo destruktivan. Rijetko metastazira i ne javlja se na sluznicama.

BCC se najčešće javlja u obliku čvorića glatke površine koji u sredini imaju površinske krvne sudove, na kojima se vremenom javljaju “ranice” koje krvare. Ponekad izgledaju kao crvenkaste mrlje ili zadebljanja izrazito suhe površine, koja ne cijele.

Stoga, ako primijetite čvorić ili ranicu koja ne zarasta ni nakon tri do četiri sedmice, neophodno je da se javite nadležnom ljekaru ili dermatologu.

Bazocelularni karcinom se najčešće i najuspješnije liječi hirurškim putem, ali i drugim lokalno destruktivnim metodama koje određuje dermatolog.

Bazocelularni karcinom kože

Skvamocelularni karcinom kože (SCC) je drugi najčešći karcinom kože koji potiče od pločastih ćelija površnog sloja, ali može evoluirati i u dublje slojeve kože i potkože. Genetska predispozicija i oštećenja UV zrakama su osnovni razlozi nastanka.

Može se razviti na prethodno nepromijenjenoj koži ili iz prekanceroze. Najčešće se javlja na fotoeksponiranim regijama: licu, vratu, rukama i šakama, a specifično mjesto je donja usna. Lokalno može uzrokovati opsežno razaranje, a u uznapredovalom stadiju mogu se razviti metastaze.

Pojava manje ružičaste flekice, svijetlog ili ružičastog čvorića, često je prvi znak koji se može uočiti. Vremenom se može stvarati krastica ili bradavičasta tvrda izraslina. U konačnici prelazi u ranu i prodire u podležeće tkivo.

Ako se na vrijeme dijagnosticira, potpuno je izlječiv. Liječenje je hirurško ili lokalno destruktivnim metodama koje određuje dermatolog. Kod invazivnijih oblika, uz radikalni hirurški tretman, sprovodi se i zračenje.

Skvamocelularni karcinom kože

Melanom

Melanom spada u grupu najagresivnijih karcinoma kože koji u oko 70 posto slučajeva nastaje na neizmjenjenoj koži, a u manjem broju slučajeva u već postojećem mladežu. Razvija se u melanocitima, ćelijama koje se nalaze u donjem sloju kože i proizvode pigment melanin, odgovoran za boju kože. Pojava metastaza korelira s dubinom invazije. Melanomi se osim na koži mogu razviti i na sluznicama, u oku, moždanim ovojnicama, ležištu nokta te na spolovilu.

Posljedica su kombinacije izlaganja UV zračenju i nasljednih faktora. Posebnu predispoziciju imaju osobe sa velikim brojem mladeža, osobe koje su imale opekotine od sunca u djetinjstvu, osobe svjetlije puti te osobe koje koriste solarij.

Razlikuju se po veličini, obliku, boji, sklonosti invaziji i metastaziranju. Najčešće je plavičasto-crne ili smeđe boje, ali može biti i u boji kože ili crvene boje, što dodatno otežava postavljanje dijagnoze. Može biti u vidu površinsko šireće “mrlje” nepravilnog oblika i boje ili čvorića koji brzo raste i krvari. Stoga je potreban poseban oprez kod mladeža koji se mijenjaju, kod pojave novih pigmentnih promjena (posebno kod osoba starijih od 40 godina života), kao i kod brzorastućih, krvarećih lezija.

Samopregled jednom mjesečno te pregled dermatologa bar jednom godišnje su osnove prevencije i rane dijagnostike, a rana dijagnoza može spasiti život.

Liječenje melanoma ovisi o stepenu proširenosti bolesti u trenutku otkrivanja. Glavne mogućnosti liječenja melanoma su hirurgija, radioterapija, imunoterapija i ciljana terapija. Liječenje je individualno za svakog pacijenta, a konačnu odluku o liječenju donosi onkolog.

Stadij bolesti je usko povezan s preživljavanjem. Ako se melanom dijagnosticira na vrijeme i liječenje krene u početnoj fazi, procenat preživljavanja je veći.

Melanom

Malim koracima ka prevenciji karcinoma kože

U prevenciji nastanka nemelanomskih karcinoma kože, kao i melanoma, nužno je provoditi opće mjere fotozaštite poput izbjegavanja direktnog izlaganja sunčevim zrakama u periodu od 11 do 16 sati, upotrebe krema sa UVA i UVB zaštitom i SPF faktorom 50+, adekvatne lagane odjeće, naočala i šešira.

Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti djece budući je njihova koža tanja i osjetljivija, a opekotine u djetinjstvu su posebno opasne za nastanak karcinoma kože u kasnijoj dobi.

Također, većina osoba koje koriste solarij imaju značajno povećan rizik od nastanka karcinoma kože.

Redovni samopregledi i dermatoskopski pregledi najbolja su prevencija. Obavite ih na vrijeme!

Facebook komentari