Ako sumnjate da neko ima moždani udar, pitajte ga ova pitanja, možete mu spasiti život!

Autor: dr Maida Terzić – Bratić, spec. neuropsihijatrije, KCUS

Šta je moždani udar?

Moždani udar je među najčešćim uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Događa se kad se opskrbljenost krvlju u mozgu prekine, a ćelije mozga propadaju – umiru. Oštećenje moždanih ćelija može dovesti do tjelesnog invaliditeta, ali i promijeniti način na koji razmišljate ili kako se osjećate. Moždani udar uzrokuje veći spektar invaliditeta od bilo kojeg drugog stanja. Srećom, mnoge posljedice moždanog udara mogu se liječiti, a rehabilitacija može pomoći osobama da se oporave koliko god mogu.

Dvije glavne vrste moždanog udara:

Ishemijski moždani udar – nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu odnosno zbog ugruška;
Hemoragijski moždani udar – nastaje zbog krvarenja u mozgu ili oko mozga. Naziva se još i izljevom krvi u mozak.
TIA (tranzitorna ishemijska ataka) ili mini-moždani udar glavni je znak upozorenja za moždani udar. TIA je isto što i moždani udar osim što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna žila u mozgu postaje začepljena, ali prolazno.

Kako prepoznati moždani udar?

Od životne je važnosti znati prepoznati uobičajene znakove moždanog udara kako bi se pravovremenom liječničkom reakcijom smanjila opasnost od teških posljedica moždanog udara na zdravlje i život osobe.

Četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi radi li se o moždanom udaru:

Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba ugla usana – nešto nije u redu)
Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).

Na ovaj način dobit ćete dovoljno vremena za tražiti liječničku pomoć i nekome spasiti život. Ovakva vrsta testiranja u svijetu se naziva FAST test: F kao face/lice koje se uslijed moždanog udara iskrivi s jedne strane; A kao arms/ruke jer osoba ne može ispružiti obje ruke; S kao speech/govor, jer osoba ne može jasno govoriti i razumjeti ono što joj govorite; T kao time/vrijeme: ako uočite bilo koji od gore navedenih znakova vrijeme je da ODMAH nazovete HITNU pomoć – 124!
FAST test pomaže identificirati tri najčešća simptoma moždanog udara. Međutim, postoje i drugi znakovi koje biste uvijek trebali shvatiti ozbiljno. Oni uključuju: iznenadnu slabost ili iritaciju – utrnulost jedne strane tijela, uključujući lice, šake, ruke, noge ili stopalo; teškoće u pronalaženju riječi ili govora u jasnim rečenicama; iznenadni zamagljeni vid ili gubitak vida na jednom ili oba oka; iznenadni gubitak pamćenja ili zbunjenost, dezorijentaciju, promjenu stanja svijesti /pretjerana pospanost/, vrtoglavicu ili nagli pad; iznenadnu glavobolju.
Moždani udar može se dogoditi svakome, u bilo kojoj dobi. Svaka minuta je bitna. Ako otkrijete bilo koji od ovih znakova moždanog udara, nemojte čekati – odmah nazovite 124!

Rizični faktori za nastanak moždanog udara mogu biti uslovno promjenjivi, nepromjenjivi i promjenjivi.

Uslovno promjenjivi faktori rizika su oni na koje se može uticati. Tu ubrajamo:

HIPERTENZIJA /POVIŠEN KRVNI PRITISAK/ – niz fascinantnih činjenica objašnjava zašto je hipertenzija veoma važan rizikofaktor za moždani udar: Da li znaš da hipertenzija slabi zid arterija u mozgu i time povećava rizik od moždanog udara? Da li znaš da 26% svjetske populacije /otprilike 972 miliona ljudi/ boluje od hipertenzije, i to veoma često sa minimalnim simptomima ili su nedijagnostikovani? Normalan krvni pritisak bi trebao biti ispod 120/80 mmHg /dijagnoza hipertenzije se postavlja ukoliko je sistolni pritisak 140 i više, a dijastolni 90 i više/. Za liječenje hipertenzije se koriste 4 glavne vrste antihipertenziva: ACE inhibitori /angiotenzin konvertirajući enzim inhibitori/, blokatori angiotenzin-2 receptora, blokatori kalcijevih kanala, tiazidni diuretici i njima slični.

DIJABETES /šećerna bolest/ je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu i važan rizikofaktor za moždani udar što potkrjepljuje niz interesantnih činjenica: Dijabetičari su 2-6 puta češće izloženi riziku od dobijanja moždanog udara, posebno u mlađoj životnoj dobi, te ukoliko imaju npr. i povišen holesterol. Rizik od moždanog udara je 4 puta veći kod dijabetičara tip 1 / kod mlađih osoba/.

ATRIJALNA FIBRILACIJA – neki ljudi imaju nepravilan rad srca, često ubrzan, što ukoliko potraje duže može voditi ka nastanku moždanog udara. Dijagnoza se postavlja EKG zapisom. U terapiji se preporučuju antikoagulansi.

FIZIČKA NEAKTIVNOST je rizikofaktor na koji se može uticati od najranije životne dobi pa do starosti, poticanjem na svakodnevnu umjerenu tjelesnu aktivnost u trajanju od 30 minuta.

POVIŠEN HOLESTEROL – Holesterol je masna supstanca slična vosku koja u organizmu ulazi u sastav nekih zdravih ćelija. Postoje 2 osnovne vrste holesterola HDL /tzv. DOBRI/ i LDL /tzv. LOŠI/ holesterol. Dobri holesterol /HDL/ može štititi od bolesti srca, a loši /LDL/ može uzrokovati bolest srca. Povišene vrijednosti LDL holesterola doprinose stvaranju naslaga /plak/ unutar zida krvnog suda, što vodi ka sužavanju krvnog suda do potpunog začepljenja. To može voditi nastanku srčanog ili moždanog udara. Zato je važno sprovoditi dijetalni režim ishrane i uzimati redovno lijekove za snižavanje holesterola u krvi tzv. statine.

PRAVILNA ISHRANA – adekvatna ishrana smanjuje rizik od moždanog udara.

PUŠENJE – prestanak pušenja smanjuje rizik od moždanog udara. ALKOHOL – savjetuje se umjereno konzumirati. GOJAZNOST – redukcija tjelesne težine kroz dijetalni režim ishrane i redovnu tjelesnu aktivnost. STRES I DEPRESIJA – liječiti psihičko oboljenje posjetom psihologu, psihoterapeutu ili psihijatru jer i time preveniramo rizik od moždanog udara.

NEPROMJENJIVI FAKTORI RIZIKA /faktori na koje ne možemo uticati/ su: životna dob, nasljeđe, spol, geografsko- klimatski uslovi.
PROMJENJIVI FAKTORI RIZIKA se odnose na stil života i svaki pojedinac ih može sam korigovati.

Prevencija moždanog udara

PRIMARNA PREVENCIJA se provodi promjenom životnog stila kroz niz mjera:
Pravilnom ishranom koja podrazumijeva tzv. mediteransku ishranu: 2-3 puta sedmično jesti plavu ribu /kao i maslinovo ulje/, koji sadrže velike količine nezasićenih masnih kiselina korisnih za održavanje zdravog mozga i krvotoka. Zeleno povrće obiluje vitaminom E koji je snažan antioksidans, važan za bolju moždanu funkciju. Žitarice se smatraju funkcionalnom hranom jer sadrže antioksidanse, prehrambena vlakna, fitoestrogene, vitamine i minerale. Orašasti plodovi bogati su omega 3 – kiselinama, što je važno za zdravlje srca i krvnih sudova, te vitaminima i mineralima. Šumsko voće sadrži visoke koncentracije vitamina C , koji djeluje kao snažan antioksidans. Paradajz dobro djeluje na srce i krvne žile, smanjuje krvni pritisak. Bogat je karotenom, provitaminom A i likopenom, koji ima antikarcinogeno djelovanje. Bijeli luk ima različita ljekovita svojstva, a smanjuje krvni pritisak, sprečava zgrušavanje krvi, snižava holesterol u krvi i upotrebljava se kod srčanih oboljenja. Crna čokolada ima pozitivno djelovanje na srce i krvne žile. Što se tiče pića, zeleni čaj djelotvoran je za detoksikaciju organizma, jačanje imuniteta te prevenciju od krvožilnih i malignih bolesti. Alkoholna pića treba umjereno konzumirati. Preporučuje se dvije čaše crnog vina /muškarci/, jedna čaša /žene/ na dan, jer sprečava stvaranje ugrušaka u krvi i smanjuje rizik od moždanog udara. Redovnu tjelesnu aktivnost koja se može sastojati od svakodnevnog 30 minutnog umjerenog vježbanja ili hodanja, manje stresa…Prestanak pušenja ukoliko si pušač! Redukcija tjelesne težine ukoliko si gojazan! Redovan odmor nakon ručka, kako bi srce skupilo energiju i mozak opskrbilo krvlju, na adekvatan način.

SEKUNDARNA PREVENCIJA se provodi uzimanjem lijekova i operativnim liječenjem:

REDOVNO UZIMANJE LIJEKOVA /po preporuci nadležnog liječnika/ posebno se odnosi na uzimanje: ANTIHIPERTENZIVA /lijekovi za snižavanje krvnog pritiska/, STATINA /lijekovi za snižavanje holesterola u krvi/, ANTITROMBOTIKA I ANTIKOAGULANSA /lijekovi koji sprečavaju zgrušavanje krvi i lijekovi koji služe za razrjeđivanje krvi/, ANTIDIJABETIKA /lijekovi koji pomažu održavati vrijednosti šećera u krvi blizu normalnih/.
OPERATIVNO LIJEČENJE je odgovarajuće za mali broj pacijenata, a predstavlja operativni zahvat, kojim se otvaraju začepljene arterije u vratu.

U pogledu prevencije moždanog udara i težih posljedica, u većini slučajeva vrijedi stara krilatica: „Bolje spriječiti, nego liječiti!“

Primarna prevencija kroz niz mjera

Facebook komentari