Može li bol u prsima biti ozbiljno upozorenje?

Autor: dr Boris Dujaković, specijalizant kardiologije

Da, može! Bol u prsima je čest simptom i često razlog za uzbunu i posjetu doktoru. Ipak, on može da bude banalan i beznačajan, kao što je bol mišićno-koštanog sistema, dok sa druge strane, može da bude životno ugrožavajući, kao kod srčanog udara ili disekcije aorte. 

Isto tako, pojedine osobe se i za najslabije bolove odmah javljaju doktoru na pregled, jer smatraju da bol može biti životno ugrožavajući, a pojedini ga olako shvataju i izbjegavaju posjetu doktoru čak i kada osjećaju izrazito jak bol u prsima.

Nije svaki bol u prsima porijeklom od srca, iako je to najčešća asocijacija. Porijeklo i intenzitet bola mogu da variraju. Bol u prsima može da se javi usljed povreda koštano-mišićnog sistema grudnog koša, usljed tjeskobe, napetosti, uznemirenosti, usljed različitih gastrointestinalnih poremećaja, upale pluća, a kao najopasniji, javlja se kod srčanog udara, disekcije aorte, plućne tromboembolije, tenzionog pneumotoraksa i rupture jednjaka. 

Intenzitet bola može da varira od blagog do oštrog i probadajućeg, tipa pečenja ili pritiska. Međutim, budući da je bol subjektivan simptom, percepcija bola kod različitih osoba može mnogo da varira. Zato je bitno razlikovati bezopasni bol u prsima od onog životno ugrožavajućeg.

Kada se javiti doktoru? 

Doktoru se treba javiti za svaki bol u grudima da bi se otkrilo porijeklo bola. S obzirom da je srčani udar glavni uzrok smrti u svijetu, a njegova glavna karakteristika je bol u prsima, na njega ćemo obratiti najviše pažnje.

Bol kod srčanog udara je oštar, probadajući, nastaje naglo i često je nepodnošljiv. Javlja se u sredini grudnog koša ili sa lijeve strane, sa širenjem u vrat i vilicu ili u lijevo rame i ruku. Bol traje duže od 20 minuta, ne smanjuje se pri pokretu, pritiskom na bolno mjesto (masaža u ovom slučaju ne pomaže), promjenom položaja tijela, kao ni dubokim disanjem. Može se javiti i tokom napora, ali isto tako i tokom mirovanja. Obično je praćen drugim simptomima kao što su: hladan znoj – preznojavanje, nedostatak zraka i ubrzano disanje, mučnina i povraćanje, bljedilo, osjećaj lupanja srca i ponekad gubitak svijesti. Važno je napomenuti da su simptomi dosta blaži kod starijih pacijenata i osoba s dijabetesom i stoga se mora biti pažljiv u interpretaciji, kako se ne bi zamijenili s nekim drugim, bezazlenijim uzrokom.

S obzirom na sve gore navedeno, potrebno je javiti se doktoru u što kraćem roku, da bi se otklonila ili potvrdila sumnja da se radi o srčanom udaru. Vrijeme je ključno, jer se u prvim satima srčanog udara mogu pojaviti opasne aritmije koje mogu izazvati srčani zastoj, ali hitnim liječenjem vjerovatnoća nastanka aritmija se smanjuje. S druge strane, što je trajanje tegoba kraće, veće su mogućnosti i uspješnost liječenja. 

Ponekad, jaki bolovi u prsima ne moraju nužno da znače da je u pitanju problem sa srcem. Koštano-mišićni sistem grudnog koša može biti izvor bola, ali ovaj bol se mijenja sa promjenom položaja, može se pojačati pritiskom na bolno mjesto ili na grudni koš, a smanjiti masažom bolnog mjesta. Bol nije praćen drugim simptomima, javlja se obično nakon fizičke aktivnosti ili u mirovanju. Trajanje bola je uglavnom kraće od 24h i dobro reaguje na primjenu analgetika, u suprotnom je potrebno javiti se doktoru. 

Još jedan od uzroka bezazlenog bola u grudima može da bude i žgaravica. Bol je tipa pečenja, javlja se ispod grudne kosti i širi se u vrat sredinom grudnog koša. Može da se javi noću, naročito nakon obilnog obroka. Iako je bezazlen, potrebno je obaviti pregled kod doktora, da ne bi doveo do ozbiljnijih gastroenteroloških problema.  

Zaključak

Nije svaki bol u prsima životno ugrožavajući, ali po principu ‘’bolje spriječiti nego liječiti’’, potrebno je obaviti pregled kod doktora u što kraćem vremenskom periodu, da bismo otkrili porijeklo bola i bili sigurni da ćemo dobiti adekvatnu njegu i terapiju. 

Facebook komentari