Multipla skleroza bolest sa hiljadu lica

U intervju za Prvo zdravlje, doc. dr sci. Selma Šabanagić-Hajrić, specijalista neurologije govori o simptomima, otkrivanju i liječenju multiple skleroze, te o istraživanjima vezanim za liječenje ove bolesti koje se provode u Bosni i Hercegovini.  

Za multiplu sklerozu kažu da je bolest sa hiljadu lica. Kako je zapravo prepoznati jer postoje tipični i netipični simptomi?

Multipla skleroza (MS) je progresivno upalno oboljenje koje zahvata mozak, optički živac i kičmenu moždinu. Simptomi mogu biti različiti u zavisnosti od mjesta na kojem se oštećenja  javljaju, a tok, ovisno od vremena i brzine razvoja bolesti, je različit kod svake oboljele osobe. I upravo zbog različitosti simptoma, neizvjesnosti i nepredvidivosti, ovu bolest često nazivaju  „bolest sa hiljadu lica“. Sam naziv je povezan sa brojnim predrasudama koje su, zahvaljujući razvoju medicine i napretku u razumijevanju ove bolesti, velikim dijelom prevaziđene. Najčešći ili tzv. tipični simptomi su smetnje vida, vrtoglavica, slabost i trnjenje u ekstremitetima, smetnje održavanja ravnoteže, smetnje govora, spazam (grčenje mišića), tremor (drhtavica), smetnje mokrenja i stolice.

Pored navedenih simptoma, oboljeli od multiple skleroze mogu imati i druge, manje tipične simptome. Promjene raspoloženja, depresija, anksioznost, iritabilnost i druge psihičke tegobe se mogu javiti kao reakcija na bolest i stres, ali mogu nastati i kao posljedica zajedničkih neuroinflamatornih mehanizama koji sudjeluju u nastanku multiple skleroze i psihičkih tegoba, u prvom redu depresije. Česte su i smetnje pažnje, koncentracije, učenja i pamćenja, o čemu posebno treba voditi računa kada znamo da je multipla skleroza bolest koja se javlja kod osoba u najproduktivnijoj životnoj dobi, od 20 do 40 godina. Zamorljivost je prisutna kod velikog broja pacijenata. Karakterizira je zamor koji značajno utiče na svakodnevno funkcioniranje oboljele osobe i nije povezana sa stvarnim naporom niti odmor donosi olakšanje. Zamorljivost je potrebno prepoznati i liječiti kao zaseban simptom.

Oboljele osobe se često žale na bolove u obliku probadanja ili pečenja bez nekog drugog poznatog uzroka, što nazivamo neuropatska bol te liječimo prema smjernicama za liječenje neuropatske boli. Pravovremno prepoznavanje i liječenje ovih simptoma olakšava svakodnevni život oboljelih osoba i značajno doprinosi poboljšanju kvaliteta života. 

U BiH u posljednje vrijeme ima sve više oboljelih, šta je zapravo uzrok tome? 

Multipla skleroza je multifaktorijalno oboljenje. Iako etiologija nije razjašnjena do kraja, smatra se da nastaje kao posljedica interakcija faktora okoliša i genetske predispozicije. U cijelom svijetu, pa tako i u Bosni i Hercegovini koja spada u zemlje srednjeg do visokog rizika za obolijevanje, bilježi se stalni porast ukupnog broja oboljelih uz porast odnosa oboljelih žena i muškaraca koji prema novijim istraživanjima iznosi 3:1. Takav odnos, eventualno, možemo povezati s mogućim faktorima okoliša, od kojih neki sve više pogađaju žene. Naime, sve veći je broj žena pušača, pretilost je prisutna u sve ranijoj dobi, a veliku ulogu mogli bi imati i trudnoća i dojenje, prvenstveno misleći na hormone i hormonalnu homeostazu tokom tih razdoblja. Takođe, ne smijemo zanemariti niti ulogu faktora stresa i klimatskih promjena koji mogu imati uticaj na porast ukupnog broja oboljelih. Trenutno na svijetu od MS-a boluje oko 2,3 milijuna ljudi. Broj oboljelih povećava se svakim novim istraživanjem, što je takođe i odraz dužeg životnog vijeka, kako oboljelih, tako i ostale populacije, poboljšanih načina dijagnostike, novih kliničkih registara oboljelih i sve većeg broja epidemioloških studija s tom temom. 

Kako se liječi MS?

Liječenje multiple skleroze se zasniva na tri osnovna principa: liječenje pogoršanja ili relapsa bolesti, liječenje koje utiče na tok bolesti i simptomatsko liječenje. 

Tretman relapsa se zasniva na primjeni visokih doza kortikosteroida u trajanju od tri do pet dana, što nazivamo pulsna terapija. Zasniva se na antiupalnom i imunosupresijskom djelovanju  kortikosteroida. Utiču na bolji i brži oporavak od relapsa, ali nemaju dugoročni uticaj na tok bolesti. 

U tu svrhu se koriste tzv. imunomodulatorni lijekovi koji djeluju na smanjenje učestalosti relapsa, usporavanje napredovanja bolesti i nastanka onesposobljenosti te utiču na smanjenje pojave novih i aktivnih lezija i smanjuju rizik od povećanja ukupnog broja lezija u mozgu. Postoji veliki broj takvih lijekova koji se danas koriste i mogu se primjenjivati u vidu tableta, subkutanih i intramuskularnih injekcija i intravenski u obliku infuzija. Osim načina primjene, razlikuju se i po mehanizmima djelovanja. Izbor najboljeg lijeka za svakog pacijenta zavisi od tipa, aktivnosti i brzine napredovanja bolesti, dobi pacijenta i stupnja onesposobljenosti. Odluku donosi ljekar specijalista neurolog koji se bavi multiplom sklerozom, zajedno sa pacijentom koji treba biti upoznat sa svim prednostima i nedostacima lijeka za koji ljekar smatra da je za njega najbolji. Za sve pacijente je zajedničko da liječenje treba započeti što ranije nakon postavljanja dijagnoze. 

I na kraju, veoma važno simptomatsko, odnosno, liječenje pojedinačnih simptoma bolesti koje uključuje tretman lijekovima, ali i različite psihosocijalne, okupacione i fizikalno-rehabilitacione metode. 

Da li se u BiH rade neka posebna istraživanja kad je o ovoj bolesti riječ?

Kada je riječ o multiploj sklerozi, Bosna i Hercegovina spada u zemlje koje prate najsavremnije svjetske trendove u pogledu dijagnostike i tretmana multiple skleroze. Veći broj centara u našoj zemlji je uključen u međunarodne, multicentrične studije ispitivanja lijekova za tretman multiple skleroze, a u novije vrijeme, sve veći broj odobrenih lijekova je dostupan našim pacijentima za korištenje. Veliki je broj istraživanja koja provode naši naučnici, a vezano za dijagnostiku, tretman, kvalitet života i druge aspekte značajne za unapređenje razumijevanja bolesti i boljeg tretmana naših pacijenata.

Imunomodulatorna terapija je visokosofisticirana i za razvoj i proizvodnju jednog takvog lijeka su potrebni značajni ljudski, naučni i materijalni resursi. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, možemo se pohvaliti da i domaća farmaceutska kompanija Bosnalijek ne zaostaje za svjetskim trendovima te veoma uspješno radi na istraživanjima i razvoju neuropeptida, te ima registrovan imunomodulatorni lijek za liječenje relapsno-remitentnog oblika multiple skleroze. Radi se o složenoj kombiniranoj supstanci iz skupine neuropeptida čija je upotreba, pored efikasnosti u tretmanu,  do sada  pokazala i veoma zadovoljavajući sigurnosni profil, što je uvrštava u red značajnih lijekova koji dokazano utiču na usporenje toka multiple skleroze i poboljšanje kvaliteta života oboljelih.

Facebook komentari