Najčešće ljetne alergije

Autor: Dr Selma Okanović, specijalizant pedijatrije

Termin alergija ili alergijska preosjetljivost označava pojavu oštećenja uzrokovanih imunosnim reakcijama. Oštećenje ili bolest smije se smatrati alergijskim samo onda kad je dokazana uzročna veza između kontakta s antigenom i pojave oštećenja i nakon što je objašnjen imunosni mehanizam kojim je to oštećenje uzrokovano. Prema imunosnom mehanizmu Coombs i Gell su još godine 1972. sve alergijske reakcije podijelili u četiri tipa.

Burne reakcije

Tvari koje izazivaju alergiju zovu se alergeni. Alergija je karakterizirana burnim reakcijama na alergene. Reakcije mogu biti lokalne (na jednom mjestu) ili se očitovati na kompletnom tijelu (anafilaksija).

Lokalni simptomi: nos – alergijski rinitis; oči – crvenilo, svrbež, alergijski konjunktivitis; dišni putevi – astma, dispneja; uši – tuposti i moguća pojava boli zbog oslabljene drenaže Eustahijeve tube; koža – dermatitis, urtikarija.

Anafilaksija – klinička slika započinje odmah nakon unošenja alergena transdermalno, intramuskularno, inhalacijski, intravenozno ili peroralno. Većina reakcija dešava se unutar jednog sata.

Postoji više načina za postavljanje dijagnoze o alergijama. U prvom redu ljekar uzima obiteljsku anamnezu (prethodna oboljenja, nasljedne bolesti, simptomi, trajanje i tok, prehrambene navike, eventualno prethodno liječenje alergija i ostale podatke koji mogu pomoći u dijagnosticiranju). Nakon razgovora slijede testovi koji mogu dati precizniju dijagnozu: kožni test, provokacijski testovi i krvne analize. Interpretacija rezultata zahtijeva iskusnog alergologa velikog broja lažno pozitivnih kožnih reakcija.

Današnja nauka ulaže ogromne napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergija. Najčešće su greške kada se bolesnik samostalno liječi uzimanjem sprejeva i kapi, a da se nije javio svome ljekaru. Tek kada se alergija potvrdi, može se i liječiti ili ublažiti. Alergije su sve učestalije, a broj ljudi koji se javljaju ljekaru s tim problemom je sve veći.

Ključni parametri za uspješno liječenje i smanjene simptoma alergijskih bolesti su: edukacija bolesnika, izbjegavanje alergena, adekvatna terapija lijekovima i imunoterapija. U liječenju alergija upotrebljavaju se razne grupe lijekova: antihistaminici, kortikosteroidi, dekongestivi, antikolinergici, antileukotrijeni te imunoterapija.

Ubod insekta 

Prolaskom zime dolazi nam period alergija, to najbolje znaju pacijenti koji „pate“ od alergija. U proljetnom i ljetnom periodu zbog cvjetanja raznih trava, pojave raznih insekata i uboda istih, unosom osvježavajuće hrane (sladoled, osvježavajuća pića i hrana) povećan je broj pacijenata sa alergijskim reakcijama, kako onih koji znaju od ranije da imaju alergiju, tako i onih koji prvi put dobiju alergijsku reakciju. U ljetnom periodu najčešće su to alergije sa lokalnim simptomima tipa svrbeža kože, očiju, nosa i kihanja koje „lako“ stavimo pod kontrolu upotrebom per os antihistaminika poput tableta ili sirupa ukoliko se radi o manjoj djeci.

U novije vrijeme, feksofenadin se pokazao veoma djelotvornim kod alergijskog rinitisa kod pacijenata starosti iznad 12 god. Ubod insekta u ljetnom periodu zna dati burne reakcije, kako lokalne tako i opšte simptome. Lokalni simptomi više iritiraju djecu nego odrasle osobe, jer im svrbež remeti san pa su razdražljivi iz tog razloga im per os antihistaminik olakša tegobe. Naročito veliki problem predstavlja kad ubodom insekt unese u organizam bakterije koje normalno žive na koži pa se napravi na mjestu uboda i dalje inflamacija, tad pored antihistaminika obavezno se moraju uključiti antibiotici. Ukoliko je ubod u predjelu lica pojavi se najčešće nakon 24 sata obostrani otok očnih kapaka koji najviše uplaši roditelje. Obično liječenje završi lokalnom terapijom i per os antihistaminikom. Kod odraslih ubod insekta češće daje anfilaktičke reakcije koje zahtijevaju intravenoznu i intramuskularnu terapiju, a ponekad i hospitalizaciju pacijenta.

Ljetne opekotine

U ljetnom periodu opekotine su jako česte naročito kod djece, tad djeci pored antipiretika lokalno možemo aplicirati kremu na bazi lizozima. A ono što najviše iritira kako odrasle tako i djecu je svrbež nosa, očiju i kihanje. Pacijentima koji već znaju da imaju alergije uključi se per os antihistaminik dok ne prođe period alergija, a lokalno na sluznicu nosa mogu aplicirati izotonični ili hipertonični sprej sa slanom otopinom da „sapiraju“ alergene sa sluznice i tako smanje hiperprodukciju sluzi i omoguće sebi disanje na nos. Svakodnevno imamo sve veći broj pacijenata sa dokazanim alergijama, i danas je zaista pravi izazov liječiti ih naročito kod djece.