Obrada rane i terapija nakon ujeda krpelja

Autor: Dr. Esved Vele, specijalista opće hirurgije 

Krpelji su široko rasprostranjeni paraziti koji svojim ugrizom mogu prenijeti neke od uzročnika zaraznih bolesti. Imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, ali ih se može naći i u ranu jesen. Nastanjuju listove i granje grmova i niskog rastinja, šikare i travnate površine pretežno u prizemnom sloju šuma, izletišta, parkova i bašti. Hrane se isključivo krvlju divljih i domaćih kičmenjaka iz razreda sisara, ptica, ponekad gmazova i vodozemaca. Krpelji često dolaze u kontakt sa ljudima zbog posjete njihovim prirodnim staništima. 

Kontakt i mjesta ujeda krpelja

Boravak u prirodi posebno u periodu sezonske aktivnosti krpelja i na područjima njihovih prirodnih žarišta predstavlja rizik od mogućeg kontakta. Krpelji imaju uski radijus kretanja. Skriveni u travi, na granama ili listovima, u zasjedi čekaju prolazak pogodnog domaćina. Nakon što se pomoću prednjih pari nožica prihvati na domaćina, više sati može hodati po tijelu dok ne pronađe pogodno mjesto za pričvršćivanje i hranjenje. Za mjesto uboda traži nježne i tanke dijelove kože, obično pregibe, vlasište te druge toplije i vlažnije dijelove tijela. Ujed krpelja obično je bezbolan, zbog supstance u njegovoj slini koja djeluje kao anestetik. Nekada ujedi prođu i neopaženo, budući da se nakon nekoliko dana hranjenja krpelj sam odvoji i otpusti sa tijela te ga se i ne primjeti. Na mjestu ujeda može nastati lokalni upalni odgovor kože zbog iritativnog dijelovanja stranih tvari koje se ujedom unesu u kožu. On je praćen manjim crvenilom i otokom, uz blaže izraženi svrbež, koji traje nekoliko dana. 

Postupak uklanjanje krpelja 

Ukoliko se krpelj uoči na tijelu potrebno ga je što prije pažljivo ukloniti, kako bi se smanjio lokalni upalni odgovor kože i mogućnost prenošenja bolesti, ako je krpelj zaražen. Postupak možete obaviti sami ili ukoliko se ne smatrate dovoljno spretnim, možete se obratiti ljekaru. Krpelja ne treba dirati golim rukama. Za otklanjanje krpelja najbolje je koristiti forceps, instrument u obliku kliješta, ili pincetu po mogućnosti sa zakrivljenim vrhom. Preporučuje se oprati ruke, dok bi instrumenti trebali biti sterilni ili prebrisani antiseptikom. Krpelja treba uhvatiti čvrsto što bliže glavici, uz kožu. Pri tome treba paziti da se ne ozlijedi koža ili tijelo krpelja. Instrument treba polako i strpljivo, ravnomjerno povlačiti izravno od kože. Na ovaj način se krpelj pažljivo i lagano izvuče te sigurno odstrani sa tijela. 

Ukoliko dijelovi usta krpelja ostanu u koži treba ih ukloniti. Međutim, ne treba insistirati na njihovom hirurškom odstranjivanju, pogotovo ako je upitno da li su isti ostali u rani, jer se time može napraviti veće oštećenje tkiva. Najvažnije je odstraniti trup krpelja, dok dijelovi glavice ili rila ne utiču na prenošenje bolesti,  jedino mogu produžiti iritaciju te ih se može naknadno odstraniti. 

Krpelj se ne treba povlačiti naglo, stiskati, rotirati, niti gnječiti. Navedeni postupci mogu prouzrokovati njegovo grčenje i pojačano izlučivanje sekreta, a samim tim i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo. Također, ne preporučuju se ni druge metode za uklanjanje krpelja. Krpelj se ne smije spaljivati plamenom, premazivati alkoholom, uljem, mastima, lakom ili petrolejem. Ovi postupci nisu sigurni niti efikasni. Mogu ošteti kožu i izazvati naglu smrt krpelja, pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u tijelo čovjeka i tako prenese uzročnike bolesti ukoliko je zaražen. 

Rizik od zaraznih bolesti i terapija nakon ujeda krpelja

Krpelji mogu biti prenosnici raznih uzročnika bolesti kao što su bakterije, virusi, protozoe i rikecije. Hranjenje predstavlja ključni proces tokom kojeg krpelji dobivaju i prenose uzročnike oboljenja na druge vrste. Naime, uzročnike bolesti krpelj unese u sebe prilikom hranjenja krvlju zaražene životinje. Oni nisu štetni za samog krpelja, ali im on služi kao rezervoar te se prilikom ponovnog hranjenja oni prenosu na novog domaćina. 

U našem području najrasprostranjeniji je šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji prenosi bakteriju koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i rjeđe druga oboljenja. Ljudi se obično zaraze nakon ujeda ili gnječenjem zaraženog krpelja. Međutim, svaki kontakt sa krpeljom ne dovodi nužno i do prenošenja zaraznih bolesti. Naime, veći broj krpelja uopće se ne pričvrsti na kožu i spadne sa tijela. Rizik od infekcije je veoma nizak ukoliko se krpelj ukloni sa tijela u roku od 24 sata. Pored toga, ovisno od podneblja u kojem žive, samo mali broj krpelja je zaražen uzročnicima bolesti. 

Prema tome, nakon svakog kontakta sa krpeljom nije potrebno potražiti ljekarsku pomoć. Dovoljno ga je samo ukloniti sa kože. Nakon što se krpelj odstrani na mjestu ujeda se primjenjuje antiseptik. Međutim, ukoliko se nakon ujeda krpelja pojave simptomi bolesti poput povišene tjelesne temperature, opće slabosti, bolova u mišićima i zglobovima, mučnine, povraćanja, glavobolje te promjena na koži, potrebno je posavjetovati se sa nadležnim ljekarom. Krpelj se iznimno može sačuvati za laboratorijsku analizu i izolaciju uzročnika bolesti, koje krpelji u određenom području prenose. Budući da većina krpelja nije zaražena, ne preporučuje se rutinska antibiotska profilaksa bolesti koje se prenose ujedom krpelja. Liječenje se provodi samo ukoliko se potvrdi prisustvo bolesti. Zbog toga je potrebno prepoznati ujed i pravilno postupiti, bez panike, ali i zanemarivanja.

Preventivne mjere zaštite od krpelja

Preporučene mjere zaštite od krpelja su:

– Prikladna odjeća i obuća za boravak u prirodi (dugi rukavi, zatvorena obuća). Izbjegavati odjeću tamnih boja na kojoj se krpelji teže uočavaju i materijale na koje se krpelji lakše hvataju.

– Hodati obilježenim stazama, izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje i gusto rastinje, ležanje na travi, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

– Primjeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću.

– Nakon povratka iz prirode treba presvući i pažljivo pregledati odjeću, kao i cijelo tijelo te se istuširati. Posebnu pažnju treba obratiti na rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe, dojke, pupak, područje iza koljena. 

Ukoliko se uoči, krpelja treba odmah ukloniti sa tijela ili odjeće. 

Facebook komentari