Osnovna obilježja i terapijski izazovi kod akutnih respiratornih infekcija ARI

Autor: Prim. doc. dr.  Jadranka Nikolić, predstojnica Klinike za infektivne bolesti SKB  Mostar i predsjednica Asocijacije infektologa u BiH

Akutne infekcije respiratornog tj. dišnog sustava su najčešće infekcije i bolesti čovjeka uopće. Zbog činjenice da čine dvije trećine svih infekcija, od velikog su javnozdravstvenog značaja, prije svega zbog svoje globalne proširenosti, relativno jednostavnih putova prijenosa uzročnika bolesti (dodir, kapljični put, aerosol), skromnih mogućnosti liječenja (za virusnu etiologiju nema specifičnog lijeka) i oskudnih mogućnosti prevencije (cijepljenje protiv influence i pneumokoka nije sveobuhvatno). Bolesnici s ARI su najčešći pacijenti u ambulanti primarne zdravstvene zaštite, a obolijevanju je osobito podložna dječja populacija. 

S obzirom na raznovrsnost i težinu kliničkih simptoma bolesti, ARI dijelimo na infekcije gornjeg i donjeg dijela dišnog sustava. Najčešći klinički sindromi koji se odnose na gornje dišne putove su: 

1. Obična prehlada 

2. Febrilni respiratorni katar

3. Influenca 

4. Angina 

Sve navedene infekcije su najčešće virusne etiologije i imaju blažu kliničku sliku, a povremeno se mogu komplicirati bakterijskom superinfekcijom u smislu upale srednjeg uha (otitis) i upalom sinusa (sinusitis). Kao poseban klinički entitet izdvaja se streptokokna angina, koja se može jasno razlikovati od angina virusne etiologije . 

Infekcije donjeg dijela dišnog sustava su često klinički značajno teže i prezentiraju se kao: 

1. Akutni bronhitis 

2. Bronhiolitis 

3. Akutna egzacerbacija kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) 

4. Pneumonija 

Dok je akutni bronhitis najčešće povezan s virusnim infekcijama gornjeg dišnog sustava, bronhiolitis se može prezentirati kao teška virusna bolest dojenčadi i male djece. Akutne egzacerbacije KOPB-a protječu s različitim stupnjem pogoršanja osnovne bolesti i obično su bakterijske etiologije. Najteža upalna bolest dišnog sustava je svakako pneumonija, koja je na šestom mjestu među glavnim uzrocima smrtnosti. Odlikuje je etiološka raznolikost i brojnost mikroorganizama, kao i kliničkih manifestacija te težine kliničke slike bolesti. Najznačajnija je podjela na tipične i atipične pneumonije, što je uvjetovano kliničkom pojavnošću, nalazom laboratorijske, mikrobiološke i RTG dijagnostike te specifičnim epidemiološkim podacima.  

Najčešći razlog posjete liječniku su upravo ARI, čije liječenje predstavlja ogroman terapijski izazov, prije svega za liječnike u pedijatrijskim i ambulantama porodične/obiteljske medicine. Jedna od najčešćih dilema liječnika je ordinirati ili ne ordinirati antibiotsku terapiju! Više od 70 posto peroralnih oblika antibiotika troši se na ARI, iako je 85 posto infekcija gornjeg dišnog sustava primarno virusne etiologije. Za istaknuti je važnost racionalne primjene antibiotske terapije, čime će se izbjeći višestruko štetne posljedice.

Facebook komentari