Osteoporoza i vitamin D

Autor: Prim. mr. med. sc. dr. Lejla Jašarević, specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinolog i dijabetolog

Osteoporoza – bolest budućnosti

Osteoporoza je bolest koštanog tkiva, u kojoj dolazi do gubitka organskog i mineralnog dijela kosti, zbog čega one postaju krhke i lomljive. Spada u jednu od pet najčešćih hroničnih bolesti uopće, a 80 posto svih oboljelih su žene. Već danas se procjenjuje da od 8 do 10 posto svjetske populacije pati od ove bolesti, a u sljedećih 20 godina taj bi se broj mogao udvostručiti. Svaka druga do treća žena starija od 50 godina doživi prijelom zbog osteoporoze. Osteoporoza je bolest starije životne dobi, a opća populacija je sve starija, moderni način života sve više eliminira kretanje i zdravu prehranu, a sve to pogoduje razvoju tihe epidemije.

Faktori rizika za razvoj osteoporoze

Najčešći i najznačajniji uzrok zbog kojeg se ova bolest javlja jeste postmenopauzalni prestanak lučenja ženskog spolnog hormona estrogena, a razvija se 15-20 godina nakon menopauze. Može se javiti i u mlađoj dobi (kod rane menopauze, kod operacije potpunog uklanjanja jajnika ili anoreksije). Koštani sistem je stalno izložen jako velikim opterećenjima. Kako bi to sve mogao izdržati, tokom života se mora često pregrađivati i obnavljati. Tu zadaću izvršavaju osteoblasti i osteoklasti, ćelije koje razgrađuju stare i oštećene dijelove kosti i izgrađuju novu kost. Opterećenje ima vrlo bitnu ulogu u brzini pregradnje kostiju. Tako sportisti koji mišićnim radom jače opterećuju svoj koštani sistem stalno izazivaju podražaj na kosti i tako potiču njihovu pregradnju. Zbog toga je fizička aktivnost jedan od glavnih i najdjelotvornijih načina prevencije osteoporoze. Izrazito bitnu ulogu u čvrstoći i kvalitetu kosti ima mineral kalcij. Kalcij sa fosforom gradi soli koje zajedno s kolagenom čine osnovu koštanog tkiva. Zbog toga bilo koji poremećaj koji smanji količinu slobodnog kalcija u krvi potiče razvoj osteoporoze. Također, treba biti na oprezu ako se uzimaju sljedeći lijekovi: glukokortikosteroidi (više od 5 miligrama duže od tri mjeseca), antikoagulansi, citostatici (kod hemoterapije), antacidi, kao i prekomjerna doza hormona štitnjače. Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcija u tankom crijevu i njegov manjak direktno utječe na količinu kalcija u kostima. Stvara se u koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama, pa zbog toga nedovoljno izlaganje suncu smanjuje apsorpciju kalcija i tako potiče demineralizaciju kostiju.

Kako se osteoporoza ispoljava?

Osteoporoza je u početku asimptomatska, a najčešće se prepozna tek kad se dogodi prijelom. U postmenopauzalnoj osteoporozi (dakle, 15-20 godina nakon menopauze) prijelomi se najčešće pojavljuju u području podlaktice i kičme u mlađih osoba, a kod starijih češća je fraktura kuka zbog slabije koordinacije i sporijih pokreta. Samo trećina do četvrtina prijeloma kičme se manifestira kao bol u leđima, ali i sa smanjenjem tjelesne visine koju često primijete prvo ukućani. Bol kod prijeloma je hronična.

Zlatni standard u dijagnosticiranju osteoporoze je denzitometrija, što predstavlja radiološku metodu koja nam pokazuje odstupanje od vršne koštane mase za mladu odraslu populaciju. Mjerenje se vrši na slabinskoj kičmi i vratu natkoljenične kosti. Prvu denzitometriju žene bi trebale napraviti u dobi od 65 godina, a muškarci u dobi od 70 godina. Denzitometrija se može napraviti i ranije ako se prijelom javlja već nakon slabije traume, zatim kod dva ili više faktora rizika, kod reumatoidnog artritisa ili pak kod kontinuiranog uzimanja glukokortikosteroida duže od tri mjeseca u dozi većoj od 5 miligrama na dan. Denzitometriju treba ponoviti svake dvije godine, a kod terapije glukokortikosteroidima svakih 6-12 mjeseci. Ultrazvučni pregled petne kosti služi kao metoda probira ili izbora kojim se bolesnicima treba napraviti denzitometrija.

Liječenje započinje primjenom bisfosfonata (alendronska kiselina ili alendronat) koje služe za prevenciju prijeloma kičme i perifernih nevertebralnih prijeloma. Od ostalih lijekova to su hormonsko nadomjesno liječenje, selektivni modulatori estrogenskih receptora i kalcitonin. Svi nabrojani spadaju u antiresorptivne lijekove koji smanjuju apsorpciju kosti te na taj način povećavaju koštanu masu. U osteoanaboličke lijekove (tj. lijekove koji stvaraju novu kost) spada teriparatid, dok se u novije lijekove ubrajaju monoklonalna antitijela.

Šta uraditi u prevenciji osteoporoze?

Prva linija zaštite od gubitka koštane mase su pravilna prehrana, fizička aktivnost te adekvatan unos kalcija i vitamina D. Dnevni unos kalcija treba biti od 800 do 1.200 miligrama (iz hrane i dodataka prehrani), a preporuka je da barem polovica unosa kalcija bude osigurana hranom. Osim u mlijeku i mliječnim proizvodima, kalcija ima u kelju, brokuli, repi, suhoj marelici i suhim smokvama, kao i sitnoj plavoj ribi (konzumiranoj s kostima). Glavni izvor vitamina D u ljudi je njegova sinteza u koži koja nastaje izlaganjem sunčevom svjetlu. Trebalo bi nekoliko puta sedmično izlagati područje lica, vrata i ruku suncu u trajanju od 10 do 15 minuta dnevno, u vrijeme najjačeg sunca (10-14 sati), međutim, geografski položaj Bosne i Hercegovine doprinosi riziku od nedostatka vitamina D. Pokazalo se da 40-50 posto populacije ima nedostatak vitamina D, što se posebno odnosi na starije osobe zbog nedovoljnog izlaganja suncu, ali i sposobnosti manjeg stvaranja vitamina D u koži. Iako vitamin D možemo unijeti hranom (jetra bakalara, tuna, srdela/sardina, skuša, bakalar, haringa, losos, goveđa jetra, žumanjak jajeta), ukupan iznos vitamina D unesenog hranom u populaciji iznosi 20 posto. Upravo je zbog toga bitna edukacija stanovništva, nadomjesna primjena vitamina D, ali i praćenje njene koncentracije u krvi. Dovoljna količina vitamina D smanjuje učestalost padova i prijeloma te poboljšava mišićnu funkciju.

Dnevni unos vitamina D (holekalciferola) treba biti od 800 do 1.000 IJ (internacionalnih jedinica) u vidu preparata poput oralnog spreja (D3 Spray®), koji se pokazao kao izrazito efikasan i praktičan za primjenu. Nove smjernice preporučuju dnevni unos od 800 do 2.000 IJ za žene u postmenopauzi s osteoporozom. Kod osoba kod kojih je primjena vitamina D3 manje djelotvorna (hronično zatajenje bubrega, jetrena bolest, nakon transplantacije organa, stare osobe, terapija glukokortikosteroidima) potrebna je primjena analoga vitamina D (alfakalcidol, kalcidiol) ili aktivnog oblika vitamina D (kalcitriol). Također je bitno prestati pušiti i umjereno konzumirati alkohol, znači – jedno alkoholno piće za žene i dva za muškarce na dan; i kafu (dvije do tri kafe dnevno, pogotovo ako se piju s mlijekom, ne predstavljaju opasnost). Vježbanje u doba rasta i razvoja može povećati koštanu masu kao i antiresorptivni lijekovi. Skromniji efekt imaju kod osoba od 65 do 79 godine kada djeluju samo na povećanje mišićne snage. Vježbajte barem tri puta sedmično. Duge šetnje prikladan su oblik fizičke aktivnosti za osobe različite životne dobi, a trebale bi biti isprekidane s 1-2 minute brzog hoda. Potrebno je spriječiti padove, paziti na klizave podove, stepenice i druge arhitektonske prepreke.

Facebook komentari