Ovo su loše strane ljeta, izbjegavajte ih

Autor: Dr Ena Štimjanin, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiolog, Interni odjel KB Zenica 

Ljeto je jedno od onih godišnjih doba koje silno iščekujemo. Tada su dani duži i vedriji, a noći ugodne. To je period kada se zabavljamo, srećemo prijatelje i upoznajemo nove ljubavi. Djelovanjem sunčeve svjetlosti oslobađa se serotonin, hormon sreće koji nam podiže raspoloženje i oslobađa nas stresa. Dolazi do proizvodnje vitamina D koji pomaže u regulaciji kalcija u krvi i time i vrijednosti krvnog pritiska. 

Gubljenje tečnosti

No, pored svih radosti koje nam sunce donosi, ljeto ima i svoja neželjena djelovanja.  Normalna tjelesna temperatura čovjeka iznosi između 36-37 °C. Sa porastom vanjske temperature raste i temperatura tijela što se dešava u ljetnim vrućinama. U cilju regulacije krvni sudovi kože se prošire, čineći našu kožu crvenijom, a u isto vrijeme oslobađa toplotu. Također se tijelo oslobađa toplote putem znojenja što hladi površinu tijela ali i dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita. Zbog dilatacije krvnih sudova kože te preraspodjele cirkulacije,  srce mora jače pumpati krv da bi povisilo minutni volumen srca. Zdravi pojedinici dobro podnose ljetne vrućine, te prema istraživanjima mogu podnijeti i porast za 3 °C iznad normalne tjelesne temperature, dok bolesni i stariji baš i ne zbog poremećenih termoregulacijskih mehanizama. Arterijska hipertenzija predstavlja vodeći javnozdravstveni problem na globalnoj razini. Bolesnici sa arterijskom hipertenzijom se slabije prilagođavaju ekstremnim vanjskim uvjetima i imaju češće komplikacije uzrokovane toplotnim udarom u odnosu na one sa normalnim vrijednostima krvnog pritiska zbog povišenog vaskularnog otpora i zadebljanosti glatkih mišića krvnih sudova te smanjene osjetljivosti receptora koji održavaju pritisak u pretežno normalnim vrijednostima, što može poremetiti  protok krvi u koži, a time i termoregulaciju. Krvni pritisak raste najviše u hladnijem vremenu zbog izražene suženosti krvnih sudova iako su mišljenja o sezonskoj varijaciji krvnog pritiska podijeljena. Izazov u ljetnom periodu kod pacijenata sa arterijskom hipertenzijom je u tome što se putem znojenja gubi određena količina tečnosti i time smanjuje volumen cirkulirajuće krvi što smanjuje krvni pritisak. Uslijed pada krvnog pritiska dolazi do malaksalosti, vrtoglavice, glavobolje, a i nerijetko i ozljeda uslijed omaglica. 

Izbjegavati sunce od 10 do 16 sati 

Šta trebate činiti u vrućinama da biste to spriječili? Bolesnici sa hipertenzijom trebaju redovito mjeriti krvni pritisak, a pogotovo u ekstremnim vremenskim uvjetima kada vanjska temperatura prelazi iznad 30 °C. Potrebno je izbjegavati boravak na suncu, pogotovo u periodu od 10 do 16 sati, kada su sunčeve zrake najštetnije. Ukoliko je temperatura u unutrašnjosti stana niža u odnosu na vanjsku, zatvorite prozore i navucite rolete da bi održali nižu temperaturu. Pijte dovoljno tečnosti, 1-2 l dnevno u cilju održavanja hidracije, jedite laganu hranu i nosite svijetlu i široku odjeću od prirodnih materijala. U slučaju nižih vrijednosti krvnog pritiska antihipertenzivna terapija se može prilagoditi, ali uz prethodnu konsultaciju ljekara. Ukoliko je nužno da izađete iz kuće u najtoplijem periodu dana, pokušajte da hodate i budete u hladu, nosite sa sobom zaštitne kreme sa odgovarajućem zaštitnim faktorom od sunca i flašu vode. A u današnje vrijeme pandemije COVID-19 unatoč toplijem vremenu i ekstremnim vrućinama ne zaboravite ponijeti masku, jer štiteći sebe tako štitite i svoje najmilije. 

Facebook komentari