Poremećaji nivoa masnoća u krvi

Autor: Mr. sci. dr. Nehru Mačkić, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiolog

Izraz dislipidemija je više prikladan za nenormalne vrijednosti masti u krvi nego pojam hiperlipidemija, jer definicija dislipidemija uobičajen je pojam za neravnotežu lipoproteina, a koristi se i izraz abnormalni lipidni profil. Ovo je glavni faktor rizika za aterosklerozu i njene komplikacije (ishemijska bolest srca, moždani udar, periferna okluzivna arterijska bolest). Važno je identificirati dislipidemiju i liječiti je, jer to može umanjiti rizik od obolijevanja i smrtnosti od komplikacija ateroskleroze.

Trigliceridi i holesterol

Lipidi – masti i masne kiseline, važni su u tijelu kao građevni oblik ćelijskih struktura i izvor energije. Trigliceridi se pretvaraju u slobodne masne kiseline kao izvor energije, a holesterol je proizvođač ćelijskih membrana, steroidnih hormona, žučnih kiselina i općenito je važan za ćelijsku funkciju kao i prenos liposolubilnih vitamina A, D, E, K.

Lipoproteini su skup proteina (apoproteina) i lipida (masti – holesterol, esteri holesterola, triglicerida, fosfolipida). Njihov glavni zadatak je transport masti u krvi od mjesta nastanka do mjesta konzumiranja. Zajedno sa transportnim molekulama nazivaju se apolipoproteini. To je proteinska ovojnica kompatibilna s vodenim okruženjem i opstaje u vodenom okruženju unutar kojeg se nalaze masti. Njihova uloga je da kombiniraju i luče lipoproteine, održavaju strukturni integritet lipoproteina, aktiviraju i inhibiraju enzimske reakcije i vežu se za specifične receptore.

Dvije najvažnije uloge su transport triglicerida iz crijeva i jetre do mjesta primjene (masnoća, mišići) i transport holesterola do perifernih tkiva (za izgradnju membrana, steroidnih hormona) ili do jetre.

Ovdje ću napomenuti da postoje dvije vrste holesterola: 

– endogeni koji se stvara u jetri (manja količina u sluzokoži crijeva i nadbubrežnim žlijezdama) i čini 2/3 ukupnog holesterola u organizmu, koji nastaje u toku 24 h kod zdrave osobe i iznosi oko 800-900 mg na dan.

– egzogeni koji se unosi hranom (većinom životinjskog porijekla) oko 150-300 mg na dan. Djeci je potrebna veća količina radi značajne uloge u strukturi ćelijskih elemenata.

Sinteza holesterola se uglavnom odvija noću, najveći intenzitet od pola noći do 4 sata ujutru. Radi toga se statini – lijekovi koji sprečavaju ili usporavaju stvaranje holesterola uzimaju uvečer pred spavanje.

Prilikom mjerenja vrijednosti masti u krvi nas uglavnom zanimaju vrijednosti ukupnog holesterola, triglicerida i lipoproteina. Za razliku od prva dva, postoji nekoliko različitih oblika lipoproteina koji su svi važni za tijelo, a za nas posebno značajni oni koji su uključeni u razvoj ateroskleroze. 

Postoji nekoliko vrsta lipoproteina podijeljenih prema gustini:

1. Hilomikroni – koji se stvaraju u crijevima, slobodne su masne kiseline

2. VLDL (lipoproteini vrlo male gustine) – stvaraju se u jetri

3. IDL (lipoproteini srednje gustoće) – formiraju se od VLDL

4. LDL (lipoproteini niske gustine) – formiraju se iz IDL-a

5. HDL (lipoproteini velike gustine) – formiraju se u tkivima

6. Lipoprotein A – proizvodi se u jetri

Za nas su važne vrijednosti i odnos LDL i HDL u liječenju, koji su završni stadiji u proizvodnji lipoproteina i direktno su uključeni u proces ateroskleroze. Dakle nije samo važan nivo holesterola u krvi nego je bitan i odnos lipoproteinskih frakcija. Najveći dio u krvi se nalazi u obliku LDL holesterola (oko 70% ukupnog holesterola) i on ima štetno aterogeno dejstvo. Manja frakcija, HDL holesterol, ima zaštitno djelovanje na proces ateroskleroze. U procesu ateroskleroze LDL unosi holesterol u ćelijsku stijenku, a HDL ga vraća nazad u krv. Procjena lipidnog profila se temelji na apsolutnoj vrijednosti masti u serumu i mjerimo (normalne vrijednosti su zapisane u zagradama):

1. Ukupni holesterol (< 5 mmol/l)

2. Trigliceridi (< 1,7 mmol/l)

3. LDL – holesterol (< 3 mmol/l)

4. HDL – holesterol (> 1 mmol/l kod muškaraca i > 1,3 mmol/l kod žena).

Povišen nivo triglicerida i sniženi nivo HDL-a zajedno sa normalnim ukupnim holesterolom također su važni za aterosklerozu, a ne samo za porast LDL holesterola i ukupnog holesterola!

Prikladno mjerenje zahtijeva najmanje 12 sati gladovanja uz normalnu prehranu, jer je to jedini način da se utvrde stvarne vrijednosti.

Primarna i sekundarna dislipidemija

Prema uzrocima dislipidemije se dijele na primarne i sekundarne: 

– Primarne su one koje se javljaju porodično ili imaju određenu genetsku predispoziciju, a sekundarne su one koje nastaju kao rezultat različitih faktora i načina života. Primarne su porodične prirode i uključuju porodičnu hiperholesterolemiju (povišen LDL holesterol) i porodičnu hipertrigliceridemiju (povišeni trigliceridi, ukupni holesterol i sniženi HDL holesterol).

– Sekundarne su brojnije i najčešće se povezuju sa:

1. Dijeta bogata ugljikohidratima i zasićenim masnim kiselinama (povišeni LDL i trigliceridi – TG)

2. Liječenje lijekovima koji posredno utječu na iscrpljivanje masnoće (tiazidi – povećanje TG, beta blokatori – povećanje TG i smanjenje HDL, estrogeni – porast TG i HDL)

3. Unos alkohola (povećanje TG)

4. Gojaznost (povećani TG)

5. Dijabetes (povećani TG, smanjeni HDL)

6. Hipotireoza (povećani TG i LDL)

7. Nefrotski sindrom (povećani TG i LDL, smanjeni HDL)

8. Hronična bolest jetre (nenormalni nivo lipoproteina)

Liječenje poremećaja masnoće 

Najvažnija stvar u liječenju je prepoznavanje dislipidemije i njena procjena. Također je potrebno utvrditi ukupni rizik od komplikacija ateroskleroze i na temelju nalaza pravilno se baviti primarnom i sekundarnom prevencijom. Primarna prevencija stoga ima za cilj sprečavanje napredovanja i pojave komplikacija ateroskleroze kod pacijenata bez problema. 

Sekundarna prevencija izvodi se kod pacijenata s već poznatim problemima povezanim s aterosklerozom, cilj joj je sprečavanje ponovne komplikacije ateroskleroze.  Cilj liječenja je dostizanje vrijednosti lipida u granicama normale.

Promjena životnog stila

Liječenje primarno uključuje promjene životnog stila (više vježbanja, prestanak pušenja, gubitak tjelesne težine itd.) i promjene u prehrani (smanjenje zasićenih masti, holesterola, unosa suvišnih kalorija i manjih obroka). Dokazano je da je moguće smanjiti LDL- holesterol za 10-15% promjenom načina života i prehrane. 

U to smislu trebamo znati neke podatke. Unositi 20 g masti na 1000 kcal tj. maksimalno 200 mg holesterola dnevno. Praktično znači smanjiti mliječne masnoće, konzumirati nemasno ili kiselo mlijeko, nemasno meso, piletinu, ćuretinu bez ovojnice, ribu, sve vrste povrća svježe ili kuhano, mahunarke, integralne žitarice, pripremati hranu bez masnoće. 

Fizička aktivnost mora biti stalna, intenzivna, dugotrajna.

Dakle, potrebno je dodatno potaknuti promjenu životnog stila na zdrav, jer je potrebno imati na umu da samo životnom promjenom i navikama možemo postići odgovarajuće rezultate i održavati ih. Cilj takvog načina života i navika je da imamo poželjne vrijednosti lipida a to su: TG < 1,7; granične vrijednosti su 1,7-2,3 mmol/l

– HDL > 1 mmol/l 

– LDL < 3,4; mmol/l granične vrijednosti su 3,4-4,1 mmol/l

Lijekovi kao zadnja opcija

Liječenje započinjemo lijekovima ako sve dosadašnje promjene načina života i prehrane nisu dali željene rezultate.

Za liječenje se koriste statini, nikotinska kiselina, veziva žučne kiseline i fibrati:

– Statini su inhibitori HMG – CoA reduktaze (hidroksimetilglutaril – koenzim A), enzima koji učestvuje u sintezi holesterola. Dakle, inhibicija djelovanja može sniziti sintezu holesterola, povećati broj LDL holesterola u membranama i povećati izlučivanje LDL holesterola iz krvi. Upotreba statina zabranjena je kod disfunkcije jetre, miozitisa, trudnoće i istodobne upotrebe kontraceptiva, a uz statine ne treba konzumirati sok od grejpa. Korištene aktivne tvari: lovastatin, atorvastatin, rosuvastatin, pravastatin i simvastatin.

– Nikotinska kiselina inhibira sintezu VLDL i LDL u masti, čiji je detaljni mehanizam nepoznat. Korišteni aktivni sastojci: niacin, niaspan.

– Veziva sa žučnom kiselinom rješavaju unutar-jetrenu cirkulaciju žučne kiseline, povećavaju sintezu novih žučnih kiselina iz holesterola, povećavaju broj LDL receptora na ćelijskim membranama i povećavaju izlučivanje LDL holesterola iz krvi. Korištene aktivne tvari: holestiramin, holestipol.

– Fibrati utječu na enzimske reakcije, ubrzavaju razgradnju LDL-a, povećavaju proizvodnju HDL-a i inhibiraju proizvodnju VLDL-a. Korištene aktivne tvari: klofibrat, gemfibrozil, fenofibrat.

Prilikom liječenja lijekovima potrebno je razmotriti kada određeni lijek odgovara pacijentu. Liječenje uvijek treba prilagoditi pojedincu, s posebnom pažnjom na nuspojave lijekova i tretmana. Lijekove ne treba prekidati te odrediti dozu i vrstu lijeka koji odgovara pacijentu uz praćenje lipida, status enzima jetre i funkciju bubrega. Međutim, potrebno je razumjeti da samo liječenje lijekovima nije uspješno u regulisanju dislipidemije i da se dobri rezultati mogu postići samo uz sudjelovanje pacijenta i njegove svijesti o odgovornosti za vlastito zdravlje.

Facebook komentari