Porodični ljekar i njegov pacijent nakon srčanog udara

Autor: Dr Marijana Previšić Agić, specijalista porodične medicine

Tekovine modernog života dovele su kardiovaskularne bolesti u sami vrh liste uzroka smrtnosti populacije diljem svijeta. Sedetarni način života i izloženost stresu, loše prehrambene navike i životni stilovi, pušenje, sve su faktori rizika koji, što su brojniji i prisutniji, predstavljaju tim veću opasnost po zdravlje i život pacijenta. 

Infarkt ili srčani udar, predstavlja odumiranje dijela srčanog tkiva usljed manjka kisika, kojeg u srce doprema krv. Ukoliko imamo poremećaj oksigenacije krvi u plućima, bilo zbog plućnih bolesti, bilo zbog udisanja kisika loše kvalitete, i ako je dopremanje krvi u srčani mišić onemogućeno zbog začepljenja krvnih žila ili postojanja drugih mehanizama oštećivanja cirkulatornog sistema, jasno smo izloženi visokom riziku od oštećenja, na manjak kisika tako osjetljiv mišić srca.

Promjene životnih navika

Ako naše razmatranje postavimo u dugotrajniji okvir, u smislu da su faktori rizika prisutni dugi vremenski period, onda je jasniji šok kojeg dožive pacijenti kad stignu na rub, i sa njega umalo padnu.

Nagla smrtna opasnost, onemoćalost, invaliditet, ranjivost, nagla ostarjelost, samo su neke od emocija koje lome i muče pacijenta nakon infarkta. Neophodnost promjene životnih navika, stilova, koje za sobom povlače promjene rutina, prijateljskih odnosa i navika, porodičnih rituala, je ono što se nameće, uslovljeno ”živom glavom”, i tako je teško izvedivo.

”Doktorice, mi lovci smo velike meraklije. Kako ja sad da idem sa rajom a da i ne pušim i ne pijem? Smijem li se ja penjati s njima??”

”Cigareta me spašava nervnog sloma svaki dan, ona je moja najbolja prijateljica, moj apaurin. Ne znam hoću li moći bez pušenja..”

”Moj muž je strastveni pušač, voli jaku i masnu hranu. Kako njega da ubijedim da ne puši u kući? Kako da spremam duple obroke?”

”Ja radim prekovremeno, što mi nije plaćeno, nemam stalni ugovor godinama već.  Radim na šalteru, i to za dvoje, nemam pravo na godišnji. I tako već par godina..Ludim, a kako da dam otkaz..?”

U situaciji raspada ličnosti u svakom njenom segmentu, pacijent je taj koji treba pomoć i  podršku, što je teren upravo porodičnog ljekara. Kao neko ko situaciju posmatra profesionalno, sa strane same bolesti, on je u najboljoj poziciji da, poznavajući pacijenta lično, postavi orijentire samom pacijentu i njegovoj porodici kao prvoj liniji potpore. Promjena nije nešto individualno, i ne treba pacijenta teretiti time da će kroz sve morati proći sam, da je sva odgovornost na njemu i da o jakosti njegovog karaktera ovisi njegovo daljnje preživljavanje.

Riješiti uzroke

Sa medicinske strane posmatrano, i pojednostavljeno, da bi se riješile posljedice srčanog udara potrebno je riješiti njegove uzroke. Kao što smo već naveli, sedetarni način života modernom čovjeku predstavlja neprimijetnu svakodnevnicu. Postepeno uvođenje svakodnevnog kretanja, sa postepenim rastom dinamičkog opterećenja, predstavlja važnu stavku jačanja srca kao mišića, kao pumpe, oporavak centralne i periferne cirkulacije, rada pluća i mentalnog statusa u cjelini. Ukoliko pacijent nema nekog ko će ga na to poticati, u tome mu praviti društvo i biti podrška kad posustane, teško da će doći do ove, tako važne promjene. 

Pušenje je nešto o čemu se pacijentu priča vrlo vjerovatno već pri intervenciji hitne medicinske pomoći u trenutku udara, i prati ga kroz cijeli proces oporavka. Ova ružna navika, koju unatoč jakim medijskim i javnozdravstvenim kampanjama i podizanju cijena duhanskih proizvoda, usvaja ogroman broj mladih ljudi, još uvijek na našim područjima predstavlja važan faktor socijalizacije, i jedan od najraširenijih anksiolitičkih preparata uopće! Nestajanje te karike u društvenom aspektu pacijentove ličnosti predstavlja veliki hendikep i prijetnju. Kad posmatramo tešku psihološku ovisnost koju cigareta uzrokuje, vidimo da jednostavna promjena jutarnje rutine mijenja cijeli mentalni reljef pušača, ukoliko je on na to pripremljen. Dakle važnost saradnje i praćenja pacijenta u svim fazama odvikavanja od pušenja predstavlja temelj njegovog prestanka. Ukoliko pacijent nema podršku i u porodici, ili na radnom mjestu, u društvu, najčešće se ovoj opasnoj navici vrati nakon nekog vremena, kad prestane osjećati tegobe. Porodični ljekar je i ovde u poziciji da teren pripremi, sve učesnike educira, i proces proprati sa ciljem benefita pacijenta. 

Higijensko-dijetetske navike su nešto što je globalizacijom izgubilo granice, pa se one kao rizikofaktor KV bolesti posmatraju globalno. Udružene sa nekretanjem i pušenjem predstavljaju direktni faktor nastanka srčanog udara. Kontrola masnoća u krvi, razine šećera, rada jetre i drugo, u domenu je ljekara porodične medicine. U razvijenim zemljama već odavno je ovo teren prevencije u cilju smanjenja troškova liječenja, dok je kod nas još uvijek kurativne prirode. Siromaštvo, tradicionalnost, nepoznavanje mogućnosti, strah od probanja nečeg novog, zajednička je karakteristika populacije srednje dobi na ovim područjima.  

”A kako da jedem blitvu ako ne u zeljanici??”

Promocija zdrave ishrane, osobito u mlađoj populaciji, spada i u domen prosvjetnih radnika ali i porodičnog ljekara. Poznavajući porodičnu anamnezu, on može na vrijeme da krene sa prevencijom i promocijom zdravlja. Dati ljekaru prostor i vrijeme, stimulisati ga da radi na ovaj način, više nego igdje drugo ilustruje samu srž porodične medicine.

I na kraju, ali ne i najmanje važno, nalazi se mentalno zdravlje, kod nas još uvijek nepriznato kao važno za liječenje i njegu. Pacijenti uglavnom podozrivo gledaju na psihologe i psihijatre, od terapije bježe plašeći se stigme i podsmijeha. Veliki broj pacijenata sa usput utvrđenim dijagnozama anksiozno-depresivnog spektra ukazuje na potrebu usmjeravanja javne pažnje na ovaj aspekt javnog zdravlja. Stalna izloženost stresu, nerviranju, frustraciji radi milion malih i većih pojava polako ali bez zaustavljanja vode pacijenta ka oboljenju, bilo na psihičkom, bilo na fizičkoma planu. Podrška okoline i ovdje je izuzetno važna, upravo zato da se pacijent ne bi osjetio izopćenim.

Prepoznavanje i redukcija rizikofaktora 

Srčani udar nije kraj, bar ne kod svih pacijenata. Faktore rizika treba na vrijeme identificirati i reducirati, i to je garant skoro potpunog oporavka. Savremena medicina nudi brojna sredstva i metode pomoći na tom putu, i žalosno je kad se i pored toga srčani udar desi. Promjena životnih navika u smislu kretanja, prestanka pušenja, odmaka od negativnih ljudi i pojava, te promjena prehrambenih navika, neki su od prvih i najvažnijih koraka na putu oporavka. Pacijent i njegova najbliža okolina podnose najveći teret, ali trebaju biti svjesni da se svaki napor višestruko isplati i da rezultat ne može izostati! U tom nijansiranju esencijalna je uloga porodičnog liječnika, koji je u mogućnosti uklopiti sve aspekte ličnosti u okvir medicinskih protokola kako bi se sve završilo u prvom redu dobro za pacijenta, dalje za njegovu okolinu, a na koncu za cijeli zdravstveni sistem u smislu rasterećenja i realnih ušteda. U mnogo slučajeva srčani udar se pokazao kao savršen i pravovremen reset pacijenta, i ako se tako posmatra neće imati tako tragičnu simboliku u njegovoj glavi. Nasljedni faktori su svakako nešto što se ne može kontrolisati, pa se taj aspekt svodi na praćenje pojedinca. Sve ostalo treba da bude predmet pažnje ljekara i pacijenta, tema njihovog razgovora, kako bi se zdravlje i život pacijenta sačuvali na obostrano zadovoljstvo. Na kraju krajeva, za pozitivne promjene nikad ne može, i ne smije biti kasno.

Facebook komentari