Povezanost između unosa soli i povišenog krvnog pritiska

Autor: Dr Tamara Obradović, ljekar opšte prakse

Historija soli stara je i fascinantna kao i historija ljudskog roda. So je nekima donijela kolonijalnu moć, dovodila do ratova i bila je jedna od prvih kategorija trgovačke razmjene. U prošlosti skupocjena kao zlato, danas jeftinija ali istovremeno veoma dragocjena supstanca. Rimski vojnici su kao svoju plaću dobivali so, tako je do danas u engleskom jeziku so opstala u jednom od naziva za plaću, kao izraz „salary”. Tragovi bjeline ovog malog zrna sežu od starih država do današnjih modernih kuhinja.

Sastav soli

So koja se uobičajeno koristi u prehrani u domaćinstvu se naziva – kuhinjska so.
Prema hemijskom sastavu, to je natrij-hlorid, i kao takva predstavlja izvor važnih elektrolita u organizmu (natrija i hlora). Natrij sadržan u kuhinjskoj soli važan je element u ljudskom organizmu za održavanje ravnoteže tjelesnih tečnosti, tzv. acidobazne ravnoteže, prenošenje nervnih impulsa te normalno funkcioniranje svih ćelija organizma. S druge strane, prekomjeran unos natrija može uzrokovati i prekomjerno zadržavanje tečnosti u tijelu, što za posljedicu ima povećanje krvnog pritiska, koji ima negativan učinak na srce, krvne sudove, bubrege i mozak.

Povezanost između prekomjernog unosa soli i krvnog pritiska

Istraživanja su pokazala da prosječan dnevni unos soli u svijetu iznosi između 9 i 12 grama, što odgovara dnevnom unosu natrija od 3,5 do 5,5 grama, a za normalno funkcioniranje organizma odrasle osobe potrebno je manje od  jednog grama soli dnevno. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, unos soli ne smije biti veći od pet grama dnevno. Smatra se da svaki gram natrija dovodi do zadržavanja oko 70 mililitara vode, povećavajući cirkulirajući volumen tečnosti u tijelu, a time povisujući i krvni pritisak. Zadržavanje tečnosti pod utjecajem natrija naročito je naglašeno kod osoba koje imaju hroničnu bubrežnu insuficijenciju (nedovoljan rad bubrega) te onih s insuficijencijom srca. Osim toga, prekomjeran unos kuhinjske soli povezan je i s ostalim bolestima, kao što su: bubrežni kamenci, karcinom želuca i gornjeg dijela ždrijela, osteoporoza, bronhijalna astma…

Kako smanjiti unos soli?

  • nemojte dodatno soliti hranu

Smanjenje unosa kuhinjske soli je mnogo više od smanjenja dodavanja soli tokom pripremanja ili konzumiranja hrane, s obzirom na to da se oko 75 posto soli koju unosimo nalazi skriveno u prerađenoj hrani, napicima, pa čak i u voćnim sokovima, mineralnim vodama. Od gotove hrane najviše soli se nalazi u hljebu i pekarskim proizvodima, zatim slijede meso i mesni proizvodi, grickalice, trajni sirevi te drugi mliječni proizvodi. 

  • čitajte deklaracije proizvoda 

Prilikom kupovine hrane obratite pažnju na oznake na proizvodima (deklaracije), jer je sadržaj natrija naveden u tablici hranjivih vrijednosti na svakom proizvodu. Birajte namirnice koje sadrže do 120 mg natrija na 100 g hrane.

  • izaberite hranu koja sadrži malo kuhinjske soli

Hrana s manjim udjelom soli je: svježe, sušeno ili smrznuto voće i povrće, svježi kravlji sir, ementaler, mozzarela, jogurt, jaja, svježa riba, sjemenke, orasi te neke vrste žitarica.

  • koristite zamjenu za kuhinjsku so

Najbolje je koristiti svježe i sušene biljne začine ili zamjene za kuhinjsku so, kao što su: kalij-hlorid, magnezij-hlorid, amonijev hlorid ili kalcijev hlorid.

Iako je kuhinjska so nezaobilazni dio savremene prehrane, ustanovljena je jasna povezanost između njenog prekomjernog unosa i povišenog krvnog pritiska, koji predstavlja jedan od najvažnijih rizičnih faktora za razvoj neželjenih kardiovaskularnih događaja. Shodno tome, poznavanje preporuka za optimalan unos kuhinjske soli jedan je od ključnih faktora za očuvanje zdravlja. Smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u svakodnevnoj prehrani pridonosi boljoj kontroli krvnog pritiska, smanjuje potrebne doze lijekova i u konačnici rezultira smanjenjem broja oboljelih i umrlih od posljedica povišenog krvnog pritiska.

Facebook komentari