Prehrana i kardiovaskularno zdravlje

AUTOR: Prof. dr. Aleksandar Lazarević, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiologije

Već dugo vremena prehrana se dovodi u vezu sa zdravljem. Do sredine pedesetih godina prošlog vijeka glavna briga u većini zemalja je bila pothranjenost, ali od šezdesetih godina pažnja je usmjerena prema potencijalnom štetnom efektu prekomjernog unošenja određene hrane, u prvom redu životinjskih masti. 

Od šezdesetih godina konvencionalno razmišljanje o prehrani i kardiovaskularnim bolestima je potaknuto epidemiološkim studijama poput studije ”Sedam zemalja”, u kojoj su učestvovali i ispitanici iz Jugoslavije. Iako je ova studija vrlo uticajna, imala je metodološke probleme, kao što su ograničeni podaci o prehrani (samo kod 5% od uzorka). Nakon toga su pokrenuta velika kohortna ispitivanja u Sjedinjenim Američkim Državama i u Evropi čiji je fokus istraživanja bio da li pretjerana konzumacija određene hrane poput životinjskih masti (npr. crveno meso koje sadrži zasićene masti ili jaja kao glavni izvor holesterola) štetna. Međutim, ove studije su zanemarile činjenicu da su neke od ovih namirnica sadržavale i potencijalno korisne sastojke i hranjive tvari poput visokokvalitetnih bjelančevina, minerala, folata i vitamin D, vitamin B i mononezasićene masti. Zbog pretpostavki da ova hrana može da utiče štetno na lipide u krvi, preporučeno je ograničeno unošenje mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Međutim, preporuke nisu uzele u obzir činjenicu da postoji potreba za unošenjem prirodne hrane i da može da bude potreban minimalan unos određenih namirnica. 

Podaci koji se nisu uklapali u konvencionalno mišljenje, da životinjske masti uzrokuju koronarnu bolest srca nezavisno od konzumirane količine, bili su žestoko kritikovani ili ignorisani. Randomizovane studije i ispitivanja na životinjama su pokazala mali uticaj holesterola u hrani na lipide u krvi, uključujući ukupni holesterol i HDL holesterol, a uticaj na druge markere (npr. glukoza ili inzulin) bio je ignorisan. Većina kohortnih studija je pokazala da konzumiranje jaja ima neutralan efekat na mortalitet i kardiovaskularna oboljenja. Nekoliko studija je pokazalo da umjereno konzumiranje crvenog mesa, npr. tri puta sedmično, nije štetno. Takvi rezultati su doveli do promjene preporuka, tako da američke preporuke ne uključuju ograničenje za holesterol i preporučuju jaja kao dio zdrave dijete. 

U EPIC studiji (European Prospective Investigation into Cancer and Nutrition) autori su ustanovili da je veći unos voća i povrća i mliječnih proizvoda udružen s nižim rizikom od ukupnog moždanog udara i ishemijskog moždanog udara. Takvi rezultati su u skladu s rezultatima ranijih kohortnih studija. U randomizovanim studijama je pokazano da veći unos mliječnih proizvoda, naročito punomasnog mlijeka ili fermentisanih mliječnih proizvoda, snižava krvni pritisak, pa je vjerovatan manji rizik od moždanog udara zbog konzumacije mliječnih proizvoda. Suprotno tome, u EPIC studiji veća potrošnja jaja je bila povezana s većim rizikom od hemoragijskog moždanog udara, što nisu pokazale druge velike studije. Crveno meso je imalo neutralan učinak na moždani udar, nakon korekcije drugih komponenata dijete. Zaključno se može reći da umjereno konzumiranje životinjske hrane, uključujući crveno meso, mliječne proizvode i jaja, vjerovatno nije štetno.

Zdrava prehrana predstavlja kamen temeljac u prevenciji kardiovaskularnih bolesti kod svih individua. Preporučuje se da osobe sa zdravom težinom (BMI 20-25 kg/m2) zadrže tu težinu. 

Prema preporukama Evropskog udruženja kardiologa, karakteristike zdrave prehrane uključuju: 

  • – smanjen unos zasićenih masnih kiselina na manje od 10% dnevno unesene energije, 
  • – treba ih zamijeniti nezasićenim masnim kiselinama, 
  • – unos soli treba da bude manji od 5 grama na dan,
  • – preporučeni dnevni unos vlakana treba da iznosi 30 do 45 g, po mogućnosti da to budu proizvodi od integralnih žitarica, 
  • – potrebno je unijeti više od 200 grama voća i povrća dnevno (2 do 3 serviranja), 
  • – ribu treba konzumirati najmanje 1 do 2 puta sedmično, 
  • – dnevno treba pojesti 30 grama nesoljenih orašastih plodova, 
  • – pijenje alkoholnih pića treba ograničiti na dvije čaše dnevno (20 g) za muškarce i jednu čašu dnevno (10 g) za žene. 

Facebook komentari