Prevencija čireva kože: Započinju kao bolna otvrdnuća kože

Autorica: Prof. dr. sc. prim. dr Irdina Drljević, specijalista dermatovenerologije i dermatoonkologije, d.o.o. “Dr. Drljević”, Sarajevo

Čirevi kože pripadaju velikoj skupini oboljenja u dermatologiji koje nazivamo piodermije, tačnije folikularne piodermije. Folikuli spadaju u tzv. privjeske kože i prostiru se od epidermisa do različite dubine dermisa tj. kože. Za razumijevanje načina nastanka čireva je vrlo važno znati da je u folikul ugrađena dlaka, ali da oni mogu biti i bez dlake.

Folikuli su okruženi žlijezdama lojnicama koje se prazne u folikule, ali na nekim posebnim mjestima našega tijela se direktno prazne na njoj (npr. genitalno, perianalno, područje bradavica), pa je klinička slika pojave čireva i klinički izgled bolesti na tim mjestima drukčiji i zahtijeva drugačiji pristup liječanju bolesti. Najčešće infekcija kože bude uzrokovana beta-hemolitičkim streptokokom grupe A ili koagulaza-pozitivnim zlatnim stafilokokom, a vrlo često je prisutna  miješana infekcija pa se uzimanjem bakteriološkog brisa mogu izolirati i jedan i drugi uzročnik iz iste patološke promjene tj. čira (lat. furunculus). 

Bolna otvrdnuća

Čir (furunkul) je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva koja može nastati na bilo kojem dijelu kože osim na dlanovima i tabanima jer tu ne postoje folikuli.

Započinju kao bolna otvrdnuća kože ružičaste i ružičastocrvene boje, različite veličine, pa ponekad u početku imitiraju izgled obične bubuljice. Bolna su na dodir, a nakon nekoliko dana postanu mekana i manje bolna, a pacijenti primijete u centru žućkasti tj. gnojni sadržaj  koji se najčešće isprazni spontano i bez hirurške intervencije (incizije).

Posebno su opasni čirevi koji se pojave na koži lica, nosa ili u blizini gornje usnice, a radi posebne građe venskog sistema usljed čega može infekcija da se proširi na moždane ovojnice i mozak.  Potrebno je dati pacijentu sistemsku terapiju, tj. antibiotike prema antibiogramu. Prevencija nastajanja čireva je vrlo važna, posebno kod pacijenta koji imaju furunkulozu koja se manifestira vraćanjem čireva često i u relativno kratkom vremenu. Potrebno je uzeti vrlo pedantnu anamnezu svakom pacijentu u ovisnosti od godina, spola i postojanja nekih drugih stanja i bolesti koje bi mogle uzrokovati pojavu čireva kože i /ili njihovo vraćanje.  

Značaj higijene i ishrane 

Loši higijenski uvjeti i/ili nemogućnost sprovođenja higijenskih navika je jedan od bitnih uzroka nastanka čireva. Stoga je u prevenciji neophodna primjena odgovarajućih sapuna i antiseptičnih kupki i rastvora kako bi se spriječila pojava infekcije.

Pravilna ishrana i odabir zdravih i svježih namirnica će doprinijeti smanjenju mogućeg nastanka čireva, uz uslov da ne postoje dodatni metabolički poremećaji (npr. inzulinska rezistencija) i bolesti kao što su šećerna bolest (diabetes mellitus), bolesti štitnjače i slično. 

Ukoliko postoji sumnja na postojanje istih, mogu se predložiti odgovarajuće laboratorijske i druge dijagnostičke procedure i pretrage kako bi se otklonila ili potvrdila sumnja na postojanje druge bolesti koja dovodi do pojave kožnih čireva (naraočito u slučajevima furunkuloze).

Potrebno je izbjegavati uzimanje kortikosterodnih pripravaka, bilo lokalno ili sistemski, ukoliko nije neophodno radi liječenja neke druge bolesti, u čijem slučaju se govori o jatrogenom nastanku ili jatrogenoj sklonosti nastanku čireva. Savjetujemo redovno uzimanje svake prethodno propisane terapije koja reguliše šećernu bolest ili poremećaje nekih drugih žlijezda (npr. liječenje hipertireoze i sl.).

Stanja slična kožnim čirevima ponekad mogu izazvati i bolesni kućni ljubimci (naročito na koži brade, poprsja), pa je potrebno savjetovanje sa veterinarom kako bi se isključila duboka trihofitoza. Promjene koje su naizgled iste kao čirevi kože često spadaju u gnojne upale žlijezda znojnica. Česte su kod sportaša ili nekih zanimanja koja dovode do poremećaja u radu žlijezda znojnica, ali i kod pretilih ljudi svih dobnih skupina. Prevencija čireva kože dakle podrazumijeva preduzimanje svih radnji i postupaka koje će osigurati postojanje normalnog i zdravog kiselinsko-lipidnog zaštitnog omotača kože, kao i svih drugih mjera kako bi naš organizam bio zdrav u cijelosti.

Savjetujemo da čireve ne liječite sami (napose duboke čireve ili karbunkule) nego se pravovremeno obratite ljekaru porodične medicine, dermatologu i/ili hirurgu, ukoliko je to neophodno. 

Facebook komentari