Prevencija stomačnih infekcija u ljetnom periodu

Autor: Dr. Maja Karač, specijalista pedijatrije, JU DZ Zenica

Akutne crijevne infekcije su među najčešćim zaraznim bolestima u svijetu. Javljaju se uglavnom ljeti, jer visoka temperatura okoline pogoduje razmnožavanju uzročnika u hrani. Najveća učestalost javljanja na ovim prostorima je od maja do oktobra. 

Koji su najčešći uzročnici?

Uzročnici crijevnih infekcija kod ljudi su najčešće bakterije (iz roda Salmonelle, Shigelle, Campylobacter, Staphylococcus i Escherichia), virusi (adeno, rota i noro virusi) te rijetko protozoe i paraziti. Virusi su najučestaliji uzročnik akutne crijevne infekcije osobito kod djece. Većina tzv. ”crijevnih viroza” javlja se u zimskom periodu i uzrokovane su adenovirusima, no mogu se pojaviti i ljeti. Najčešći uzročnik ljetnih crijevnih viroza su norovirusi (Norwalk) koji se mogu prenijeti sa zaražene na zdravu osobu direktno, zatim preko kontaminirane hrane i vode, ali i aerosolnim kapljicama, iz dišnih puteva. Osobito lako se prenosi u školama, vrtićima, staračkim domovima, ljetnim kampovima, bolničkim odjelima te su poznati kao uzročnici epidemijskih infekcija na krstarenjima. 

Izvor zaraze je inficirani čovjek, zagađena hrana i voda. Put prijenosa je fekalno-oralni, što znači da se uzročnici izlučuju stolicom, a u organizam ulaze preko usta, dok u prijenosu učestvuju nečiste ruke, namirnice životinjskog porijekla i zaprljana voda. 

Simptomi bolesti nastupaju relativno brzo (nekoliko sati do dan poslije jela kontaminirane hrane) i mogu se javiti bol i grčevi u stomaku, mučnina, nelagoda, nadustost, povraćanje, proljev (kašaste ili vodene stolice sa ili bez primjesa krvi i sluzi), glavobolja, nemoć, visoka tjelesna temperatura te dehidracija kao posljedica gubitka tečnosti.

Termička obrada hrane

 Kontaminirane namirnice koje najčešće uzrokuju crijevne infekcije su meso (mljeveno meso i perad), mesne prerađevine (kobasice, salame), mlijeko (nesterilizirano), mliječni proizvodi, jaja i jela od jaja koja nisu dovoljno termički obrađena (kremasti kolači, sladoled, majoneza u domaćim proizvodima). Akcenat je na termičkoj obradi, dakle da se namirnice dovoljno dugo, kvalitetno i na optimalnoj temperaturi obrade (kuhaju ili peku). Patogeni mikroorganizmi u hrani su termolabilni, dakle ne mogu opstati na visokoj temperaturi pripremanja jela. No, ako oni dospiju u hranu nakon termičke obrade (kliconoša ili bolestan čovjek u blizini hrane ili postupanje sa hranom pomoću nečistih ruku) i namnože se u velikom broju, konzumacija hrane može dovesti do inficiranja čovjeka, ako se konzumira nekoliko sati poslije pripreme i drži na sobnoj temperaturi.

Kontaminirana hrana uglavnom normalno izgleda i miriše, stoga je teško na osnovu naših čula da zaključimo o njenoj ispravnosti. Zbog toga je jako važno da se spriječi ulazak patogena u hranu i njihovo množenje do broja u kojem mogu da prijete zdravlju čovjeka. Najvažniji korak u tome je osnova svih javnozdravstvenih akcija: temeljito i redovito pranje ruku – idealno toplom vodom i sapunom  prije svakog jela i rukovanja sa hranom.  Voće i povrće treba dobro oprati, posebno ono koje se ne namjerava kuhati. Hranu treba dobro termički obraditi. Prerađevine od mesa, meso i jaja treba dobro termički obraditi, a ribu pripremati svježu. 

Pripremati prije konzumacije

Život bi trebao da se organizira tako da se hrana priprema neposredno prije konzumiranja. Obrađenu hranu veoma kratko se smije držati izvan hladnjaka. Skladištenje u hladnjaku za meso i ribu se preporučuje u donjem dijelu hladnjaka, gdje je temperatura najniža. Ove namirnice treba do upotrebe čuvati “ovlaš” prekrivene folijom kako bi se stvorila fizička barijera za razvoj bakterija i to: svježe meso najduže dan-dva, ribu isključivo dan, a mljeveno meso najviše osam sati prije upotrebe. Nikako se ne smiju koristiti plastične kutije za meso i ribu, jer se u njima “znoje”, tj. stvara se sredina pogodna za rast bakterija. Za jaja je pogrešno čuvati ih u posebnim pretincima u vratima hladnjaka! Zbog učestalog otvaranja, temperatura je na vratima najnestabilnija što je jako opasno za ovu veoma kvarljivu namirnicu. Jaja čuvati u originalnom pakovanju ili posebnoj posudi u frižideru.  Dogrijavanje, prigrijavanje” hrane se ne preporučuje, kako je već napomenuto, nego da se konzumira netom pripremljena. Ipak, ako je slučaj da ne može drugačije, onda treba to uraditi temeljito i kvalitetno (Salmonela je termolabilna, te se može uništiti grijanjem od 3 minute u mikrovalnoj pećnici na 80 °C). Treba izbjegavati konzumiranje nepasteriziranog mlijeka i higijenski sumnjive hrane (ulična, prodaja na pijaci, vašarima, zabavama s prodajom gotove hrane na štandovima). Vodu i led nepoznatog porijekla treba izbjegavati. 

Savjeti za putovanja 

Na putovanjima, barem i kraćim, ljeti, treba uza se imati uvijek svoju bocu vode (kupovnu ili nasutu iz slavine). Tokom putovanja hranu treba držati u čistim vrećicama ili zatvorenim posudama u prijenosnom hladnjaku. 

Jedini od uzročnika kojeg možemo prevenirati je rota virus protiv kojeg u nekim zemljama postoji vakcinacija. Za sve ostale uzročnike, adekvatna higijena i navedeni postupci su nam i dalje glavno oružje u borbi protiv crijevnih infekcija u ljetnom razdoblju. 

Ukratko, postupci kojima možete spriječiti crijevne infekcije ljeti:

– pranje ruku i adekvatna higijena prostora u kojem se priprema hrana

– pranje ruku prije svake prirpeme i konzumiranja hrane

– temeljito pranje voća i povrća

– dobra termička obrada hrane

– pravilno čuvanje i konzumiranje u razumnom roku (do 2 sata) termički pripremljene hrane

– izbjegavanje držanja hrane na sobnoj temperaturi i prigrijavanja hrane, osobito pokvarljive hrane

– vodu i led nepoznatog porijekla potrebno je izbjegavati

– tokom putovanja hranu čuvati u prijenosnom hladnjaku.

Facebook komentari