Pristup dijagnosticiranju i liječenju bolesti kod djece

U intervjuu za portal Prvo zdravlje, o najčešćim pedijatrijskim problemima s kojima se susreće u praksi razgovaramo sa prim. dr Vasvom Botonjić, specijalistom pedijatrije iz privatne internističko-pedijatrijsko-gastroenterološke ordinacije Botonjić. 

U čemu se razlikuje pristup liječenju dječijih bolesti od odraslih osoba?

Osnovna razlika je u tome što je dječiji metabolizam 2,5 puta brži od metabolizma odraslih, pa samim tim klinička slika se brže razvija pa je potrebna i brža intervencija, kao i mnogo veći oprez u pristupu, dijagnosticiranju i liječenju bolesti kod djece.

    Koja su najčešća oboljenja kod djece sa kojim se susrećete i na koji način postupate?

    Učestalost pojedinih oboljenja zavisi od doba godine, mada zbog klimatskih promjena, sada imamo i pojavu bolesti nevezano za godišnje doba. Respiratorna patologija dominira konstantno, zatim urinarna patologija, crijevne bolesti. 

      Pristup svakom djetetu iziskuje vrijeme i kompletan fizikalni pregled, naravno nije isti pristup dojenčetu i adolescentu. Uglavnom, sve zavisi od patologije, dobi djeteta i odgovora na samu terapiju.

      Koje su važne mjere prevencije bolesti kod djece?

      Na prvom mjestu je screening na hipotireozu i fenilketonuriju koji se rade po rođenju, zatim screening sluha te profilaksa – preventivna primjena vitamina D koju, prema sadašnjim smjernicama, treba provoditi do osamnaeste godine života. Daljnje mjere prevencije uključuju imunizaciju (vakcinacije) koju treba obaviti prema važećem kalendaru imunizacije.

        Kako efikasno prevladati izazove koji se javljaju kada je u pitanju imunizacija djece?

        Imunizacija je danas ogroman izazov za sve nas koji radimo sa djecom. Prvo, jako je bitno da patronažna sestra, s kojom se roditelji susreću odmah nakon rođenja djeteta, ima prave informacije koje će prenijeti roditeljima i sve njihove dileme detaljno razjasniti. Nadalje, jako je važno da su zagovornici imunizacije poznati autoriteti u zajednici i da se aktivno, sistematično, uz sinergiju svih uključenih osoba u lancu – od medicinskog osoblja do sredstava informisanja koji treba da ljudima na najbolji način približe važnost ovog procesa.

          Sve češće se kod djece javljaju različita alergijska stanja. Kako se nositi sa dječijim alergijama i kako roditelji mogu prepoznati znakove alergija?

          Da, sve češće u dječijoj populaciji imamo pojavu alergije. Naravno, roditelji najlakše prepoznaju alergiju po osipu na koži jer to vide golim okom. Nekada se javljaju ljekaru zbog upornog kašlja, curenja iz nosa i svrbeža očiju. 

            Što se tiče alergija, roditelji su uglavnom dobro educirani. Naš prvi savjet je svakako izbjegavati one alergene na koje je dijete alergično, međutim, nekada to nije moguće. Ukoliko se javi alergija, potrebno je uključiti antihistaminike, a ako se desi akutna burna reakcija, treba se javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu. Danas imamo i adrenalinske penove i preporučujemo roditeljima da ih uvijek imaju kod sebe ako je djetetu dijagnosticirana alergija.

            Kako roditelji mogu prepoznati i upravljati prekomjernim korištenjem ekrana?

            Ekranizacija predstavlja težak izazov današnjeg vremena. Roditeljima treba jasno i glasno dati do znanja da dijete odmaknu od ekrana, insistirati na igri sa djecom, jačoj međusobnoj interakciji u školama i vrtićima, kao i poticanju djece da provode što više vremena vani, u igri na zraku i da budu posvećenija sportskim aktivnostima, što garantuje optimalan psihofizički razvoj. Problemu ekranizacije, koji je sve izraženiji, treba pridavati više pažnje u razgovoru sa roditeljima i članovima zajednice u okruženju djeteta.

              Facebook komentari