Proljetne alergije, kako ih spriječiti i liječiti?

AUTOR: dr Admir Keserović, specijalista porodične medicine

Alergija je prejaka reakcija imunog sistema na uobičajeno bezopasne tvari – alergene (polen, grinje, hrana, lijekovi, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, ubodi kukaca, mogu biti različite tvari iz okoliša ili sastojci hrane). Dodir osjetljivih osoba s takvim tvarima potiče otpuštanje upalnih tvari iz stanica, npr. sluznica očnih kapaka i disajnog sistema, što uzrokuje simptome alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otekline oko očiju, upalu očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolju, alergijske podočnjake zbog povećanog dotoka krvi, kožne ekceme, povraćanje i proljev. Pri ovakvoj reakciji preosjetljivosti imunog sistema dolazi do oštećenja normalnih tjelesnih tkiva.

Alergije može imati svako, bez obzira na dob, iako su češće kod osoba koje imaju alergijske bolesti u porodici. Na njih treba sumnjati kod ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i kožnih smetnji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjuktivitis (upala konjuktive oka), rinosinusitis (upala sluznice nosa i sinusa), edem larinksa (otečena sluznica grkljana), urtikarije (koprivnjače) i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam (grč mišića donjih disajnih puteva).

Najčešći alergeni u tijelo ulaze putem disajnog sistema
Polen – stvara se u većini klimatskih pojaseva u proljeće, ljeto ili jesen. Najčešći je uzrok alergijskih bolesti disajnog sistema i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom, poput sluznice našeg disajnog sistema, polen otpušta niz hemijskih alergogenih spojeva.

Grinje iz kućne prašine – kućna prašina koja sadrži različite potencijalne alergene, među kojima je najčešća grinja, koja je odgovorna za alergijske simptome (rinitisa) prisutne tokom cijele godine.

Perut kućnih ljubimaca – životinje na koje smo najčešće alergični su pas i mačka, za što su odgovorni alergeni: perut (ljuštenje kože), slina, mokraća i dlaka.

Plijesan – mnogo je ljudi osjetljivo na spore u zemlji koje uzrokuju simptome topkom ljeta i rane jeseni. Spore iz zemlje prenesene u dom mogu biti uzrok simptoma tokom cijele godine (za razliku od prehlade).

Zašto sve više ljudi pati od alergija
Generalni uzrok može biti to što današnje generacije odrastaju u “sterilnom” okruženju, previše zaštićene od prirode koju organizam prestaje prepoznavati pa prirodne supstance doživljava kao nešto od čega se treba zaštititi. Uzrok mogu biti i promjene prehrane, klime, životnog stila. Jedan od najčešćih alergena je polen, a naš imunitet burno reagira jer smatra da je riječ o supstanci koja je štetna za organizam, poput bakterija i virusa.

Polen, kao i ostali alergeni, za nas je potpuno neškodljiv, ali iz nekog razloga naš imunitet u njemu prepoznaje neprijatelja. Kada jednom odreagira na alergen, naš imunitet ga upamti I nastavlja reagirati tokom cijelog života.
Zbog toga je najbolji način da izbjegnete alergijsku reakciju – izbjegavati alergene. Ali, kada je riječ o alergiji na polen, teško je izbjeći okidače alergijske reakcije jer polen može putovati kilometrima prije nego što pronađe „žrtvu“. Zbog toga, osobe koje muči ova vrsta alergije uvijek, a najviše u proljeće, trebaju imati antihistaminik, posebno ako su alergijske reakcije burne.

Ranije se smatralo da alergijska reakcija može nastati samo u djetinjstvu i da se alergija ne može prvi put pojaviti u odrasloj dobi. Ali, dokazano je da je moguće postati alergičan u bilo kojem periodu života. Čak trećina ljudi koji pate od neke vrste alergije prve simptome su iskusili kada su već ušli u odraslu dob.

Alergijski rinitis – najčešća hronična bolest disajnog sistema
Najčešći simptomi alergijskog rinitisa su nazalni (nosni) i očni: kihanje, vodenasto curenje iz nosa, začepljenost nosa, svrbež očiju, suzenje iz očiju. Pored toga, prisutni su žeđ, slabija koncentracija, glavobolja, osjećaj umora i iscrpljenosti. Sve to dovodi do ograničenja u obavljanju dnevnih aktivnosti što je uzrok dodatnog nezadovoljstva i frustracija.
Alergijski rinitis ima najveću prevalenciju između 30. i 45. godine života. Simptomi su najizraženiji u jutarnjim satima, što dovodi do pada produktivnosti i povećanja izravnih i neizravnih troškova liječenja.

Alergijski rinitis može biti povremeni (sezonski, intermitentni) i stalni (perzistentni, cjelogodišnji). Sezonski alergijski rinitis se javlja tri puta češće u odnosu na cjelogodišnji. Sezonski je povezan s raznim vanjskim alergenima, poput polena stabala, trava i korova (kao što je ambrozija). Cjelogodišnji je najčešće uzrokovan kućnim alergenima, poput grinja, prašine, dlake kućnih ljubimaca i plijesni, obično je zimi jače izražen (manje provjetravanja, povećan je broj grinja u stanovima, držanje kućnih ljubimaca u stanu). S obzirom na uticaj na svakodnevni život bolesnika, alergijski rinitis se dijeli na: blagi i umjereno teški do teški.

Alergijski rinitis – značajan uticaj na kvalitetu života
Alergijski rinitis je često u podlozi brojnih drugih upalnih stanja u području glave i vrata, kao npr. hroničnog sinusitisa, nosne polipoze i sekretornog otitisa (upale uha). Osim toga, oboljeli od alergijskog rinitisa imaju tokom godine veći broj virusnih infekcija gornjih disajnih puteva, koje imaju duži tok i sklonije su komplikacijama. Ukoliko se ne liječi, vjerojatniji je razvoj komorbiditeta (udruženih, srodnih, pratećih bolesti), u gornjim (npr. rinosinusitis) i donjim (npr. astma) disajnim putevima.

Ukoliko se pak liječi na neodgovarajući način, moguća je progresija prema simptomima rinosinusitisa, tj. uz nosne simptome javljaju se i glavobolja ili bol u licu, bolesti srednjeg uha, smetnje spavanja, smanjena radna sposobnost i značajno reducirana kvaliteta života. Taj se problem odnosi na sve dobne skupine, ali je ipak alergijski rinitis najčešće neprepoznat u dječijoj i starijoj dobi. Naime, neliječena djeca su razdražljiva, imaju smetnje koncentracije, loše spavaju, iscrpljena su i često manje uspješna u školi od svojih zdravih vršnjaka.

Liječenje alergijskog rinitisa – bolja kvaliteta života
Neregularnost sna, dnevna pospanost, narušena koncentracija, reducirana sposobnost učenja češći su u bolesnika s alergijskim rinitisom u odnosu na opću zdravu populaciju. Odgovarajuće liječenje alergijskog rinitisa nedvojbeno poboljšava kvalitetu života. Adekvatno liječenje alergijskog rinitisa će uveliko smanjiti neželjene simptome istog, alergijsku upalu, ali i rizik nastanka drugih alergijskih bolesti u ostalim dijelovima disajnog sistema te poboljšati kvalitetu života, olakšati učenje i povećati učinkovitost u školi i na poslu.

Kako spriječiti alergije?
Najbolji način da spriječite alergije je da otkrijete i izbjegavate alergene. Glavni izvori unutrašnjih alergena u kući/stanu su: polen koji je ušao izvana, kućni ljubimci, tepih „od zida do zida“, mekani namještaj, punjene igračke, posteljina, vlažna područja, sobne biljke.

Polen
Pratite biometerološku prognozu i ne izlazite iz kuće ujutro od pet do deset sati, kad u zraku ima najviše polena. Izbjegavajte u to vrijeme sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Radeći vani ili u vrtu, koristite masku za lice kao zaštitu od polena. Ako možete, promijenite boravište u sezoni polena. Pratite polenski kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osjetljivih osoba izazivaju alergije. Za prozračivanje prostora iskoristite vrijeme nakon kiše. Koristite li klimu, redovito je čistite deterdžentom, povremeno dezinfekcijskim sredstvom i redovito mijenjajte filtere prema uputi.

Prašina i plijesan
Poboljšajte mikrookolišne uvjete: čistite prašinu jednom sedmično (nosite masku i rukavice dok čistite), jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijenite tapacirani namještaj plastičnim ili kožnim, pod obložite parketom, laminatom ili pločicama, održavajte 30 do 50 postotnu vlažnost zraka i ventilirajte kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjajući filtere u sistemima grijanja ili hlađenja, čisteći ovlaživače zraka da spriječite rast bakterija i plijesni (koje vole vlažnije prostore).

Da bi održali ovakve uvjete vlage i temperature, prostoriju u kojoj boravite zračite češće, a kraće. Prije početka upotrebe klima uređaja, dobro ga operite deterdžentom, dezinficirajte te u potpunosti posušite. Posebno obratite pažnju na filtere da se ne stvore uvjeti pogodni za rast grinja. Održavajte higijenu stambenog i ostalih prostora u kojima često boravite. Možete odstraniti iz kuće dijelove namještaja koji u povećanoj mjeri nakupljaju prašinu, poput tepiha, zavjesa i zastora.

Kućni ljubimci
Izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem. Ne dopuštajte im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite.

Izbjegavajte aktivno i pasivno pušenje
U dimu cigarete ima više od četiri hiljade hemikalija od kojih su mnoge alergogene jer povećavaju rizik razvoja alergijske astme, pogotovo kod djece.

Redovito perite podove
Usisavajte ih dva ili više puta sedmično. Za pranje odaberite krpe koje bolje zahvataju čestice prašine i prljavštine. Na potplatama cipela u prostoriju unosimo većinu (70 posto) nečistoće u kuću/stan. Na ulazu u kuću/stan stavite otirač za noge. Pri ulasku, obujte kućne papuče. Cipele redovito čistite i držite ih blizu ulaza – tako ćete smanjiti unošenje nečistoće u kuću/stan. Nakon eventualnog boravka u prirodi, kad se vratite kući, promijenite odjeću, a ako ste osjetljiviji, potrebno je da se i okupate.

Mogu li uređaji za čišćenje zraka pomoći ?
Uređaji za čišćenje zraka mogu vam pomoći. No najbolji način za poboljšanje kvalitete zraka je otklanjanje izvora alergena i nadražujućih tvari iz vašeg domaćinstva. Poduzmite mjere kako biste izbjegli i smanjili kontakt s alergenima. Također, povećajte protok vanjskog zraka u svoj dom i smanjite vlagu što je više moguće, a u vrijeme proljetnih polenskih alergija, pazite da otvarate prozore kad je koncentracija polena niska (poslijepodne, uvečer, kada nije vjetrovito ili poslije kiše). Najbolji su goli podovi i zidovi, posebno u spavaćoj sobi u kojoj provodite trećinu vremena. Izbjegavajte tepih „od zida do zida“, ako je moguće. Također, izbjegavajte teške zavjese, paravane i prekomjerno presvučen namještaj od tkanine, gdje će se alergeni lako zavući. Usisavajte jednom ili dva puta sedmično. Usisavanje pomaže u održavanju alergena na niskom nivou, a najbolje je koristiti usisivač s posebnim antialergijskim filterima.

Polenski kalendar
Polenski kalendar je grafički prikaz polenskog spektra u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i različitosti početka cvjetanja, izrađuje se zasebno za svako biogeografsko područje. U polenskom kalendaru se nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija polena te dužini cvjetanja pojedinih biljaka, a prati se, naprimjer, i preuranjeno cvjetanje biljaka zbog natprosječno toplog vremena.
Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj razini polena, većina osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim razinama, sve osobe osjetljive na polen razviju simptome alergijske reakcije, najčešće u vidu rinitisa.

Da bi posjedovala alergeni potencijal, biljka mora ispuniti određene uvjete: široka rasprostranjenost, polen u ogromnim količinama, oprašivanje vjetrom i sadržavanje spojeva u polenovom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Jako alergeni polen ima drveće lijeske, johe i breze, od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.

U našem klimatskom području, polen drveća pojavljuje se zimi (primorsko područje) te u kasnu zimu i proljeće (kontinentalno područje), polen trava u kasno proljeće i ljeto i polen korova u kasno ljeto i jesen. Kalendar cvjetanja ili polenski kalendar predstavlja dragocjenu pomoć ljekarima i pacijentima koji boluju od polenske alergije jer im daje orijentaciju za provođenje prevencije, terapije i samopomoći. Za detaljniji uvid, kliknite na: http://alerix.ba/polenski-kalendar/

Liječenje alergijskog rinitisa
Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline, što je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. U liječenju se zatim koriste kapi za nos, tzv. dekongestivi, kojima se smanjuje otok sluznice i time povećava prohodnost nosnog disajnog puta (npr. ksilometazolin ili ksilometazolin sa lizozimom), s tim da to ne treba trajati duže od sedam dana, jer se u protivnom može oštetiti sluznica koja je važan faktor otpornosti prema alergenu. Nakon sedmice dana, po potrebi, može se nastaviti ukapavati slana otopina sa lizozimom.

Često propisivani lijekovi – antistaminici, uzimaju se u obliku spreja, tableta, sirupa ili kapi, a imaju preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije cvjetanja. Jedan od najčešće korištenih je feksofenadin, koji je dostupan u apotekama bez ljekarskog recepta. Intranazalni kortikosteroidi ili antileukotrijeni/kromoni mogu se koristiti zajedno sa antihistaminicima. Najintenzivniji protuupalni učinak imaju kortikosteroidi koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima, kod težih kliničkih oblika bolesti kod kojih se simptomi ne uspijevaju ukloniti antihistaminicima.

Danas se vode mnoge rasprave o uspješnosti imunoterapije, a smatra se da je djelotvorna kod bolesnika koji imaju alergijsku reakciju na najviše jedan do dva alergena (npr. imunoterapija je vrlo korisna kod bolesnika alergičnih na otrov insekata). Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja nekih alergijskih bolesti primjenom malih i rastućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, čime se potiče razvoj podnošenja tog alergena. Preporučljiva je u mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili u potpunosti učinkoviti. Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik.