Šećerna bolest u trudnoći (gestacijski dijabetes)

Autor: Prim. dr sc. med. Milena Brkić, Zdravstvena ustanova Talmma Medic  

Gestacijski dijabetes melitus (GDM) je, prema definiciji, netolerancija na glukozu različitog stepena, koja vodi ka povišenom nivou šećera u krvi i prvi put se javlja u trudnoći. 

Koji su to potencijalni faktori za razvoj gestacijskog dijabetesa? 

Starija životna dob majke (>30 godina), povišen indeks tjelesne mase ≥25 kg/m2, dijabetesom opterećena porodična anamneza, određena rasna i etnička pripadnost, prethodno opterećena opstetričko-porođajna anamneza (GDM i makrosomija u prethodnoj trudnoći, mrtvorođenost), sindrom policističnih jajnika, navike (alkoholizam i pušenje) i smanjena tjelesna aktivnost.

Rizik za GDM iznad 25. godine raste za 4 posto za svaku sljedeću godinu. Prosječno je 2-8 puta veći rizik u trudnica s prekomjernom tjelesnom težinom i onih gojaznih. Žene s porodičnom anamnezom za dijabetes melitusa tipa 2 (majka i otac) imaju četiri puta veći rizik. Dnevna tjelesna aktivnost u trajanju od najmanje 30 minuta smanjuje rizik nastanka GDM-a za oko 20 posto.

Kako ćemo prepoznati da se razvio gestacijski dijabetes?

Anamneza – većina žena nema općih simptoma, tako da lako može proći neotkriveno. Osnovni simptomi slični su onima koji se pojavljuju početkom bilo koje vrste dijabetesa: pojačana žeđ, često i obilno mokrenje, umor, manji gubitak tjelesne težine, pojava šećera u mokraći (otkriven laboratorijskim testom).

Postoji li test za dijagnostiku GDM-a?

Najčešći test koji se prakticira naziva se oralni test tolerancije glukoze (engl. Oral Glucose Tolerance Test; OGTT). Kako bi se trudnica pravilno pripremila, mora se suzdržati od hrane najmanje 8 sati prije zakazanog testa. Može piti vodu, ali nijedno drugo piće, uključujući kafu i čaj, jer oni mogu ometati rezultate. Izvodi se između 24. i 28. sedmice trudnoće. 

Dijagnoza se uspostavlja ako je bilo koja od tri vrijednosti glukoze u plazmi koje se ovim testom određuju povišena (glukoza u plazmi natašte ≥5,1 mmol/L, glukoza u plazmi sat nakon unosa 75 g glukoze ≥10,0 mmol/L, glukoza u plazmi dva sata nakon opterećenja glukozom ≥8,5 mmol/L). 

Koje su posljedice povišenog šećera u krvi u trudnoći?

Ako se dopusti da šećer prekomjerno cirkulira u krvi majke, koji zatim ulazi u fetalnu cirkulaciju kroz placentu, potencijalni problemi za majku i dijete su ozbiljni. Ekstremne koncentracije šećera u krvi mogu uzrokovati oštećenje mozga djeteta, koje može dovesti do zakašnjenja u razvoju, razvoja prevelike bebe (stanje koje se naziva makrozoomija), preeklampsiju i mrtvorođenost. Potencijalni problemi za bebu nakon poroda su žutica, poteškoće s disanjem i niski nivoi šećera u krvi. Kasnije u životu mogu imati povećan rizik za gojaznost i dijabetes tipa 2.

Kako izbjeći razvoj GDM-a?

Promjena životnog stila temeljena na uravnoteženoj prehrani i redovnoj tjelesnoj aktivnosti te kontroliran porast tjelesne mase u trudnoći imaju vodeću ulogu u prevenciji i liječenju GDM-a. Budućoj majci neophodno je sačiniti plan obroka prilagođen masi, visini, tjelesnoj aktivnosti i vlastitom nivou netolerancije glukoze. Preporučuju se tri mala i umjerena obroka i dvije do tri užine. Ne preporučuje se preskakanje obroka. Šećer u krvi će ostati stabilniji ako se hrana ravnomjerno raspoređuje tokom dana i dosljedno iz dana u dan.

Poželjno je ograničiti unos ugljikohidrata na 35-45 posto ukupnog kalorijskog unosa (hljeb, žitarice, mlijeko, voće), povećati bjelančevine (jaja, sir, maslac od kikirikija, orasi, proso, grašak) i izbjegavati sokove, slatkiše i grickalice. Važno je naglasiti da dnevni kalorijski unos mora biti najmanje 1.800 Kcal dnevno kako bi se izbjegao razvoj ketoze. Kombinacija dobre prehrane, vježbanja (30 min 3 puta sedmično) i lijekova za snižavanje glukoze može zasigurno očuvati zdravlje majke i bebe.

Samokontrola, kako i koliko često?

Korisno je voditi dnevnik izmjerenih vrijednosti glukoze i dnevnik prehrane, što olakšava razumijevanje povezanosti dobivenih rezultata s pojedinim obrascima prehrane. Prije mjerenja vrijednosti je potrebno mjeriti i unositi prije obroka  i dva sata  obroka, ako uzima četiri puta dnevno da bi se postigli optimalni nivoi šećera u krvi, šećer u krvi natašte 5,3 mmol/L ili 6,7 mmol/L dva sata poslije obroka). Ciljni HbA1c u trudnoći je <6%, ako se to može postići bez značajne hipoglikemije, ali cilj se može spustiti do <7%, ako je potrebno da se spriječi hipoglikemija. Ukoliko se uredne vrijednosti šećera u krvi postižu samo dijetom i fizičkom aktivnošću, dovoljno je dva puta dnevno prije jela i dva sata nakon jela na dan ili dva puta sedmično. 

Kada se i koja farmakološka terapija preporučuje kod trudnica s GDM-om? 

Inzulin se preporučuje kao prvi izbor u liječenju GDM-a. Cilj terapije inzulinom u trudnoći je oponašati fiziološki profil lučenja inzulina kao odgovor na prehranu i metaboličke potrebe. U upotrebi su humani inzulini i pojedini inzulinski analozi. Ako su dominantno povišene vrijednosti glikemije natašte, odlučujemo se za primjenu bazalnog inzulina. Ako je prisutna konzistentna hiperglikemija i prije i nakon obroka, indikovana je intenzivirana terapija inzulinom, koji, osim bazalnog inzulina, podrazumijeva i primjenu bolusa brzodjelujućeg inzulina prije obroka. Naravno, uvijek treba voditi računa o tome da se izbjegne rizik od pojave hipoglikemije, što zahtijeva individualnu prilagodbu doze inzulina na temelju rezultata samokontrole. 

Jesu li dozvoljeni oralni antihiperglikemici i, ako jesu, koji su to?

Smjernice američkog udruženja ginekologa i opstetričara navode da je metformin razumna alternativa za trudnice s GDM-om. Kod žena s policističnim jajnicima koje su već bile na terapiji metforminom, gojaznih ili koje imaju veći porast tjelesne težine, koje ne pristaju na inzulinsku terapiju ili nisu u stanju sebi davati inzulin, koje imaju pojačanu sklonost ka hipoglikemijama te umjerenim hiperglikemijama koje se mogu regulirati uzimanjem metformina. Metformin se ne smije primjenjivati kod žena s hipertenzijom, preeklampsijom ili rizikom za intrauterino ograničenje rasta.

Šta činiti poslije poroda, kada uraditi kontrolne preglede?Prvi pregled izvodi se između 4. i 12. sedmice nakon poroda. Kao test izbora preporučuje se OGTT. Potrebu za češćim testiranjem imaju žene s pozitivnom porodičnom anamnezom, prekomjernom tjelesnom masom te one koje su liječene inzulinom u trudnoći. U daljnjem praćenju kao testovi odabira mogu se koristiti glikemija natašte, HbA1c i OGTT, uvažavajući dijagnostičke kriterije za opću populaciju.

Facebook komentari