Simptomi niskog krvnog pritiska

Simptomi niskog krvnog pritiska uključuju glavobolju, slabost, mučninu, vrtoglavicu, slabiju koncentraciju, zamagljen vid, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu te žeđanje. Osim hronično sniženog krvnog pritiska, može doći i do naglog pada pritiska. To se događa kada vrijednost gornjeg pritiska padne sa 110 na 90 – tada nakratko možete osjetiti vrtoglavicu ili nesvjesticu jer je mozak naglo uskraćen za kisik koji se prenosi putem krvi.

Mnogi ljudi mogu tolerisati nizak krvni pritisak bez većih problema. Ako imate konstantno niske vrijednosti krvnog pritiska, dovoljni su periodični pregledi kod ljekara.

Ukoliko vam nizak krvni pritisak smeta u svakodnevnom životu, posavjetujte se sa ljekarom kako biste poboljšali kvalitet svog života, ali i zato što je moguće da iza niskog krvnog pritiska stoji neko ozbiljnije zdravstveno stanje ili problem. 

Ukoliko je uzrok sniženog krvnog pritiska nepoznat i nije vam preporučen poseban farmakološki tretman, za povećanje krvnog pritiska preporučuje se svakodnevno uzimati što više tekućine: vode, biljnih čajeva, sokova te slanu supu. Izbjegavajte obilne obroke, posebno one bogate ugljikohidratima. Jedite više manjih raznovrsnih obroka. U svoj jelovnik uključite voće i povrće, hljeb od integralnog brašna, ribu, nemasnu piletinu i puretinu.

U slučaju niskog krvnog pritiska, ljekari preporučuju i redovno vježbanje. Hodanje, plivanje, vožnja bicikla i druge aerobne vježbe su korisne. Izbjegavajte vježbe sa naglim promjenama položaja tijela i one kod kojih je glava ispod nivoa srca.