Šta je dugotrajni COVID-19?
Dugotrajni COVID-19 naziv je za dugoročne posljedice zaraze koronavirusom koje se ne mogu se objasniti drugom bolešću.
Štra ukazuje na dugotrajni COVID-a i kako se dijagnosticira?
Određeni simptomi pojavljuju se od početka zaraze virusom, a drugi tek nekoliko sedmica kasnije. Kratkoća daha i poteškoće nakon fizičkog napora, naprimjer, primjećuju se tek kasnije.
Vrlo česti simptomi:
– umor, poteškoće sa disanjem, slabije čulo mirisa i okusa, nedostatak energije, glavobolje.
Česti simptomi:
– kašalj, poremećaji spavanja, depresivno raspoloženje, anksioznost (tjeskobnost), nervoza, problemi sa koncentracijom i pamćenjem, gubitak kose i stres.
Rjeđi simptomi:
– vrtoglavica, gubitak apetita, bolovi u uhu, tahikardija (ubrzan rad srca), mučnina, dijareja (proljev), gubitak glasa i sluha.
Kako bi odredili ključne simptome te koji je simptom najteži za pacijenta, ljekari koriste dijagnostičke metode koje uključuju:
- rendgen, ultrazvuk, CT ili MRI za identifikaciju promjena kao što su upala ili ožiljci na plućima ili srcu;
- testove za određivanje plućne funkcije, plućnog volumena i performansi;
- testove krvi za mjerenje upalnih markera, hormona štitnjače, zasićenja krvi kisikom, krvnog tlaka i srčane frekvence;
- PCR testove, antigenske testove, antitijela…, što je standardna praksa u akutnoj fazi infekcije. Budući da prvobitni testovi više nisu 100 posto pouzdani ni u periodu neposredno nakon sumnje na infekciju, niti sedmicama kasnije, idealno bi bilo uraditi ga osam dana nakon sumnje na infekciju.
Zbog čega je tako teško dijagnosticirati dugotrajni COVID-19?
Dijagnoza dugotrajnog COVID-19 složena je jer se simptomi razlikuju od osobe do osobe, s vremenom se mijenjaju i možda se pojavljuju tek nekoliko sedmica ili mjeseci kasnije. Često je teško povezati ove simptome s bolešću COVID-19. O dugotrajnom COVID-u govorimo kada tipični simptomi poput iscrpljenosti, bolova u udovima, kratkog daha pri fizičkom naporu ili problema s koncentracijom traju duže od dva mjeseca.




