Šta je potres mozga?

Autor: Dr. Mirjana Malešević-Stajić, specijalista neuropsihijatrije

Potres mozga predstavlja naglo nastali i prolazni poremećaj funkcije mozga, uzrokovan iznenadnom traumom glave i praćen je:

– gubitkom svijesti

– gubitkom pamćenja (amnezijom) za taj period

– pojedinim somatskim (tjelesnim) simptomima koji su uvjetovani poremećajem centralnih autonomnih mehanizama. 

Najčešće se radi o direktnoj povredi glave, a može nastati i indirektno, padom na trticu i impulsivnim kretanjem glave, kad se inercijska sila prenosi na glavu.

Kod potresa mozga nema vidljivih oštećenja moždanog tkiva, a ukoliko postoji gubitak svijesti s oštećenjem moždanog tkiva, onda govorimo o kontuziji (nagnječenju) mozga.

Gubitak svijesti kod potresa mozga

Traje od nekoliko sekundi, a najčešće nekoliko minuta, mada može trajati i duže, nekoliko sati, i tada se mora misliti na kontuziju mozga koja je praćena oštećenjem tkiva mozga, što se uočava na CT-u ili MRI mozga.

Trajanje gubitka svijesti zavisi od stepena oštećenja gornjeg dijela moždanog stabla, tj. oštećenja ascedentnog retikularnog aktivirajućeg sistema (ARAS), koji kontrolira svijest.

Nekad se postavlja pitanje može li se govoriti o potresu mozga bez gubitka svijesti. Često,  zbog iznenadnosti dešavanja, očevici ne uoče kratkotrajni gubitak svijesti, jer je povrijeđeni u trenutku kad su mu prišli, bio budan, reagirao je na postavljena pitanja, ali detaljnim uvidom može se uočiti da je postojalo izvjesno sniženje svijesti. Iako nije uočen vidljiv gubitak svijesti, neposredno nakon traume uočavaju se promjene u kvalitetu svijesti – postoji blagi stepen konfuzije ili zbunjenosti. Povrijeđeni može djelovati nezainteresirano, apatično, a zapravo nije u stanju normalno da razmišlja, da održava pažnju, pa djeluje smušeno, kao da ga ne zanimaju dešavanja u okolini.

Gubitak pamćenja (amnezija) kod potresa mozga

Za vremenski period dok je trajao gubitak svijesti postoji amnezija, kao i za kratki period neposredno prije traume (tzv. retrogradna amnezija) i neposredno poslije povratka svijesti (tzv. anterogradna amnezija).

Postoje tumačenja da su, iako povrijeđeni ne može da se sjeti dešavanja prije povrede, ona za taj period registrirana i pohranjena, ali u praktičnom smislu nisu dostupna sjećanju. (Na to upućuje i spontano povlačenje retrogradne amnezije ili slučajevi povrijeđenih koji su tokom hipnoze precizno opisali šta se desilo). 

Funkcionalni poremećaji bazalnih dijelova sljepoočnih režnjeva vjerovatno uzrokuju retrogradnu amneziju.

Ostali prateći tjelesni simptomi kod potresa mozga

Kad dođu k svijesti, povrijeđeni mogu povraćati, imati mučninu, vrtoglavicu, glavobolju. Može doći do osciliranja krvnog pritiska, pulsa, temperature, s osjećajem vrućine ili hladnoće. Puls tokom prve noći može biti usporeniji (ispod 50 u minuti), što je prolazno i nije zabrinjavajuće ako ne postoje drugi znaci krvarenja. Tokom prve noći odrasli obično budu uznemireni, dok djeca dobro spavaju. 

Neurološki pregled je uglavnom uredan. Nekad se nakon traume pri pregledu mogu registrirati horizontalni nistagmus (horizontalni trzaji očnih jabučica), rjeđe duple slike te posturalna nestabilnost (kad se zatvorenih očiju ne održava ravnoteža), a povlače se obično u roku od tri dana. Refleksi mogu biti oslabljeni, nekad živahni.

Ukoliko se uradi EEG nekoliko sati nakon traume, nalaz ukazuje na difuzno nisku voltažu.

Prateći psihički simptomi ukazuju na anksioznost, iritabilnost, nekad nagle promjene raspoloženja…

Liječenje podrazumijeva mirovanje tokom prvih 48 sati, izbjegavanje fizičkog i mentalnog opterećenja, što znači odmaranje bez popratnog čitanja, pisanja, gledanja televizije i igranja igrica.

Lijekove treba izbjegavati, ali se po potrebi daju analgetici, u slučaju glavobolje, npr. paracetamol (izbjegavati acetilsalicilnu kiselinu i nesteroidne antireaumatike zbog mogućeg poticanja krvarenja). Ako je prenaglašen podražaj vestibularnog sistema, mogu se dati određeni lijekovi za mučninu i vrtoglavicu. Kod jače psihičke uznemirenosti samo najnužnije blaže sedative, jer lijekovi mogu maskirati povećan intrakranijumski pritisak (krvarenje u mozgu) pa se može steći pogrešan dojam da je pacijent pospan zbog lijekova.

Ustajanje i lagano kretanje trebalo bi započeti trećeg dana nakon traume i postkomocijske smetnje se brzo povlače, brže nego kod onih koji duže ostanu ležati.

Prognoza kod potresa mozga je dobra, trajne posljedice se ne očekuju. Ukoliko nakon tri mjeseca zaostanu glavobolja, nesvjestica, napetost, zamor, nesposobnost koncentracije, nesanica, govorimo o postkomocijskom sindromu. U tom slučaju, treba razmotriti ranije bolesti i psihološke disfunkcije. 

Ukoliko se radi samo o potresu mozga, prognoza je dobra, ali povreda glave može biti praćena drugim, težim povredama mozga, te svaki gubitak ili poremećaj svijesti i pamćenja nastao usljed iznenadne traume glave zahtijeva pregled ljekara, a izostanak gubitka svijesti ne isključuje ozbiljniju povredu mozga.

Facebook komentari