Šta jesti, a šta izbjegavati tokom pandemije

Socijalna distanca i higijena te pranje ruku najučinkovitiji su u reduciranju rizika za dobijanje Covida-19 i širenja zaraze, ali nutricionisti i epidemiolozi slažu se da ojačavanje imuniteta kroz hranu i suplemente može takođe pomoći.

Iako je kvalitetna dijeta uvijek poželjna, ovo je posebno naglašeno tokom pandemije, pa stručnjaci ukazuju na to da treba jesti što više voća, povrća, žitarica, mahunarki i orašastih plodova, umjereno konzumirati ribu, mliječne proizvode i piletinu, te ograničiti što više konzumaciju crvenog i prerađenog mesa, karbohidrata i šećera.

Smanjeno kretanje i neobavljanje svakodnevnih aktivnosti umanjuje potrošnju energije. Za neke je to 200, a za neke i do 1000 kalorija manja energetska potrošnja na dan, ali teško je procijeniti koliko je to hrane i koja je to hrana. Međutim, trebamo pokušati osigurati ono što našem tijelu treba s naglaskom da toga bude u dovoljnim količinama.

Hrana koju možete i koju bi trebali jesti su narandže, limun, jabuke, kivi, jagode, šparoge, brokula, cvjetača, salata, mrkva, cvekla, selen, tikva, crveni i bijeli luk, kupus, prokulice, smrznuto bobičasto voće, leća, grah.

Sve navedeno je idealno upravo za ovo vrijeme. Savjet je jesti što više voća, čak i do 750 grama na dan, povrća oko 300 g, 150 grama svježeg povrća (lisnatog), 200 grama plodastog i 50-100 grama mahunarki bi trebalo biti na našim tanjurima svakog dana.

Vitamin C trebalo bi unositi strogo kroz ishranu, a ne dodatke.

Facebook komentari