Šta su antikoagulansi i kako djeluju ?

Autor: Doc. dr Sevleta Avdić, specijalista interne medicine, subspecijalista kardiolog  

Koagulacija je fiziološki proces stvaranja krvnog ugruška kojim se zaustavlja krvarenje iz povrijeđene krvne žile. Pod normalnim okolnostima, kod zdrave osobe, krv se neće zgrušavati unutar krvnih sudova. Međutim, postoje razna stanja i bolesti koje mogu dovesti do stvaranja ugruška u arterijama ili venama i taj se proces naziva tromboza. To može biti  vrlo opasno stanje, jer se tromb može otkinuti, začepiti krvni sud i dovesti do mnogih komplikacija, pa čak i do smrtnog ishoda. 

Šta su aktikoagulansi?

Trombozu svakako treba spriječiti ili, ukoliko već postoji, liječiti. Lijekovi koji se koriste u te svrhe nazivaju se antikoagulansi.Vrlo često u narodu nazvani „razrjeđivačima krvi“, ipak u realnosti to ne čine. Antikoagulansi, kako im i samo ime kaže, jesu lijekovi koji spriječavaju koagulaciju/zgrušavanje krvi. Pojednostavljeno rečeno, to čine tako što inhibiraju sintezu ili aktivnost različitih faktora koagulacije. Usljed toga se koriste kod raznih indikacija, kao na primjer:

– prevencija venske tromboembolije nakon operacije koljena ili kuka

– tretman duboke venske tromboze i plućne embolije

– prevencija moždanog udara i sistemskih embolija kod pacijenata sa nevalvularnom atrijalnom fibrilacijom itd.

– reduciraju  rizik od velikih događaja kao srčani i moždani udar kod pacijenata sa hroničnom  koronarnom  arterijskom bolesti ili perifernom arterijskom bolesti. 

Najčešći antikoagulansi koji se primjenjuju u vanbolničkim uslovima su varfarin i grupa antikoagulanasa, poznata pod nazivom Novi Oralni Antikoagulansi (NOAK). 

U NOAK spadaju: dabigatran, rivoraksaban, apiksaban i edoksaban. NOAK su upravo vrlo sigurna i efikasna zamjena za varfarin.  Zašto nam je ovo važno?:

– za razliku od varfarina, NOAK brzo počinju djelovati, a također se kraće zadržavaju u organizmu, što je jako važno ukoliko dođe do neželjenog efekta kravarenja.

– pacijenti koji piju varfarin moraju redovno da kontrolišu INR (engl. International Normalized Ratio, posebni laboratorijski parametar) i održavaju ga u terapijskim granicama. U suprotnom, ako su vrijednosti INR visoke raste rizik od krvarenja, a ako su niske povećan je rizik od stvaranja ugruška. To podrazumijeva česte posjete ljekaru i laboratoriji, što je fizički i ekonomski zahtjevno za pacijenta. Čak i sa redovnim praćenjem, INR je često van terapijskih granica, što zahtijeva često mijenjanje doze i načina upotrebe varfarina. NOAK imaju veliki terapeutski raspon i predvidiv antikoagulantni efekat, pa ne zahtijevaju često i rutinsko praćenje koagulacije, što je velika pogodnost za pacijenta, a i za ljekara. Mogu se koristiti u fiksiranim dozama i uzimaju se svaki dan u približno isto vrijeme.

– za razliku od varfarina koji stupa u mnogobrojne ineterakcije sa drugim lijekovima pa samim tim i otežava njihovu primjenu kod pacijenata, NOAK imaju nizak potencijal za interakcije sa drugim lijekovima. Svakako je važno da pacijenti napomenu ljekaru koje  lijekove uzimaju, da bi se spriječile eventualne komplikacije. Nije važno napomenuti samo lijekove, nego i sve druge preparate koji se mogu kupiti u apotekama kao što su vitamini i minerali, biljni i drugi proizvodi.

– varfarin stupa u brojne interakcije sa hranom, kao što su namirnice bogate vitaminom K, pa treba biti vrlo oprezan pri njihovoj primjeni, a neke čak i potpuno izbjegavati da ne bi došlo do smanjenja efekta varfarina. To su: žumance jajeta, zelena lisnata povrća, avokado, kivi, zeleni čaj itd. NOAK ne pokazuju interakcije sa hranom, pa ne postoji nikakvo ograničavanje kada je uzimanje namirnica u pitanju. Neke NOAK, kao što je recimo rivoraksaban, treba čak i uzimati uz obrok jer mu se tako povećava apsorpcija.

Šta je još važno znati o aktikoagulansima?

Terapiju treba uzimati svaki dan u isto vrijeme. U slučaju da se terapija zaboravi uzeti u uobičajeno vrijeme pravila su sljedeća:

– ukoliko pacijent uzima lijek jednom dnevno, može ga popiti u periodu od 10 – 12 sati od momenta kada je lijek inače trebao biti uzet. Ukoliko prođe više od 12 sati od momenta kada se lijek inače pije, NE TREBA UZIMATI DOZU LIJEKA, već sačekati sljedeći dan i redovno vrijeme uzimanja terapije.

– ukoliko pacijent uzima lijek dva puta dnevno, tabletu može popiti u periodu od 5 – 6 sati od momenta kada je lijek trebao biti uzet. Ukoliko prođe više od 6 sati od momenta kada se lijek inače pije, NE TREBA UZIMATI DOZU LIJEKA, već sačekati sljedeće redovno vrijeme uzimanja terapije.

Nikada ne treba duplirati dozu lijeka. Ipak u slučaju da se to i dogodi pravila su sljedeća:

– ukoliko pacijent uzima lijek jednom dnevno, nastavlja sutradan redovno svoju terapiju.

– ukoliko pacijent uzima lijek dva puta dnevno, preskače sljedeću dozu nakon 12 h i sutradan nastavlja redovno uzimanje lijeka.

Zbog uzimanja antikoagulanasa može biti povećana incidenca krvarenja, zato posebnu pažnju treba obratiti i obavezno prijaviti ljekaru, ukoliko se primjete modrice na tijelu, krvarenje iz desni, pojačano menstrualno krvarenje, krvarenje iz nosa, krv u urinu, stolici itd. Također, prijaviti ljekaru ukoliko se desi iznenadni pad.

Koji pacijenti su kandidati za NOAK?

To su u prvom redu pacijenti kojima je loša kontrola INR-a, oni pacijenti koji imaju krvarenje povezano sa primjenom VKA (npr. varfarin), dementne osobe, pacijenti koji imaju poslovne obaveze ili poteškoće dolaženja na kontrole INR-a, velika udaljenost od laboratorije itd. Jednostavnije rečeno, većina pacijenata.  Jedina kontraindikacija  za uzimanje NOAK-a su mehanička valvula i teška mitralna stenoza (suženje mitralne valvule).

Kada prekinuti NOAK prije planirane hirurške intervencije?

Ako nema značajnog rizika od krvarenja i/ili je lokalna hemostaza moguća: izvesti

zahvat pri minimalnim koncentracijama lijeka (tj. ≥ 12h ili 24h nakon zadnjeg uzimanja lijeka). Operativni zahvati ili intervencije koje ne nose klinički značajan rizik od krvarenja (kao npr. neki dentalni zahvati, intervencije za kataraktu ili glaukom, ablacijski zahvati,  implantacija elektrostimulatora srca itd.), mogu se uraditi pri minimalnim koncentracijama NOAK-a bez prekida terapije.  Sa NOAK-om se  nakon intervencije može ponovno krenuti u istoj dozi kao i prije zahvata, čim to omogući kliničko stanje i ako je postignuta adekvatna hemostaza.

Na kraju, možemo reći da su antikoagulansi vrlo korisni lijekovi snažnog djelovanja i spadaju pod visokorizičnu terapiju. Ipak, uz pažljivo praćenje savjeta ljekara i farmaceuta, i adekvatnu i redovnu upotrebu, ishod terapije je siguran, uspješan i sa velikim benefitima po pacijenta.

Facebook komentari