ULOGA MELATONINA U TRETMANU NESANICE

MELNOT® je novi Bosnalijekov dodatak prehrani koji sadrži melatonin u obliku oralnog spreja (primjenjuje se lokalno na sluznicu obraza ili pod jezik), moderne farmaceutske forme koja nudi značajnu prednost u odnosu na tablete, kapsule i druge oblike koji se uzimaju na usta. Melatonin primijenjen na ovaj način dospijeva direktno u krvotok i djeluje znatno brže od drugih oblika koji se uzimaju na usta, omogućavajući praktičniju primjenu – neposredno pred spavanje.

Spavanje je prirodno biološko stanje relativnog mirovanja i smanjene funkcije nervnog sistema, uz promijenjeno stanje svijesti. Od životnog je značaja za sve kompleksne organizme, a dobro spavanje od suštinske je važnosti za održavanje zdravlja. Spavanje ima obnavljajuću funkciju za mozak i tijelo te omogućava utvrđivanje naučenog i upamćenog. Dobro spavanje podrazumijeva bolje mentalno i fizičko zdravlje, bolje dnevno funkcioniranje i bolji kvalitet života.

Slabo spavanje ima ozbiljne posljedice. Manjak sna smanjuje naše sposobnosti koncentracije, pamćenja, planiranja, osjećaja vremena, kontrole govora, odnosno korektnog funkcioniranja općenito. Slabo spavanje povećava rizik od saobraćajnih nesreća, nesreća na radu i češćih padova, odsustvovanja sa posla i bolovanja, ali i razvoja ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući povišen krvni pritisak, srčani udar, poremećaje raspoloženja i depresiju, gojaznost i šećernu bolest. Ponekad i male razlike mogu dati značajan doprinos – primjera radi, bilježi se da pomicanjem sata unazad, tj. dobivanjem još samo jednog sata za spavanje, opada broj zimskih nesreća u Kanadi.

Regulacija spavanja
U regulaciju spavanja uključena su dva procesa:

− biološki dnevni ritam, odnosno određivanje vremena koje je zavisno od unutrašnjeg tjelesnog biološkog sata koje olakšava spavanje tokom noći i budnost tokom dana,

− duži periodi budnosti rezultiraju povećanom, akumuliranom potrebom za snom.

Svjetlosna igra noći i dana koja se svakodnevno zbiva na horizontu odražava se na funkcioniranje svakog živog organizma pa tako i ljudskog. Ili, nešto preciznije – pomenuti biološki dnevni ili cirkadijalni ritam predstavlja precizne 24-satne cikluse u kojima dolazi do pravilnih izmjena fizioloških i psiholoških funkcija važnih za održavanje ravnoteže u tijelu te promjena u ponašanju usklađenih s izmjenom dana i noći u okolini pojedinca. Ovdje ubrajamo spavanje, ali i regulaciju tjelesne temperature, dinamiku rada srca, krvnog pritiska, lučenja hormona, disanja, osjetljivosti na lijekove itd. Kada su u pitanju psihološke specifičnosti, spomenimo uticaj biološkog dnevnog ritma na raspoloženje, kratkoročno i dugoročno pamćenje, pažnju, usklađenost pokreta očiju i ruku, spremnost za rad pa i radnu uspješnost. Do sada je dokazano više od stotinu tjelesnih funkcija na koje utiče biološki dnevni ritam, a svakodnevno svjedočimo novim otkrićima.

Cirkadijalni ritam je reguliran tzv. biološkim satom koji se nalazi u mozgu. Dnevna svjetlost svakodnevno usklađuje rad ovog unutrašnjeg sata prema vanjskom nebeskom svjetlosnom satu (Sunce – Zemlja – Mjesec), odnosno 24-satnom ciklusu dan – noć. Kada ovaj unutrašnji sat postane neusklađen sa vanjskim ciklusom svjetlosti i tame, mogu se pojaviti poremećaji spavanja.

Kao odgovor na smanjenje ambijentalne svjetlosti tokom noći, žlijezda koja se naziva epifiza smještena između dvije moždane polovine, izlučuje supstancu koja se naziva melatonin. Prvi poticaj dolazi od mrežnice oka, od specijaliziranih ćelija koje šalju informaciju u mozak i to u onaj dio mozga koji upravlja tjelesnim biološkim satom i potiče žlijezdu epifizu na lučenje melatonina.

Na ovaj način su ritmičnost unutrašnjeg biološkog sata koji je pod uticajem dnevnog ritma smjene dana i noći i produkcija melatonina pod uticajem informacija o svjetlosti koje putuju preko nedavno otkrivene anatomske formacije – moždanom putu koji povezuje mrežnicu oka sa dijelom mozga u kojem je smještena žlijezda epifiza. Zahvaljujući ovom mehanizmu, melatonin djeluje kao hronobiotik – hemijski glasnik koji prenosi informacije o smjeni noći i dana kao vremenskoj odrednici.

Tokom noći epifiza će lučiti melatonin, dok dnevna svijetloplava (460-480 nm), ali i vještačka svjetlost (ekrani televizora, mobitela i računara) zaustavljaju ovaj proces. Zbog toga rad u noćnim smjenama ili promjena vremenskih zona za posljedicu ima lučenje nedovoljnih količina melatonina, a s ovim je povezan i uticaj modernih uređaja sa LED displejima na spavanje. Ova specifična stimulacija nije neposredno povezana sa vidom tako da i od rođenja slijepe osobe reagiraju na ove uticaje. Do smanjenog lučenja melatonina dovode i stres, smanjeno izlaganje dnevnom svjetlu, manjak spavanja ili loš kvalitet spavanja (npr. roditelji sa malom djecom) te neki nutritivni deficiti. Kapacitet produkcije melatonina opada sa godinama, pa osobe oko 50-te godine i starije češće imaju problema s održavanjem ciklusa spavanja i buđenja, odnosno problema sa prosnivanjem (usnivanjem) i održavanjem sna (teško i sporo zaspu, rano se bude). Kod njih primjena melatonina u sastavu nekog preparata prije spavanja može nadoknaditi spomenuti manjak te olakšati i poboljšati ove faze spavanja. Također, primjena melatonina tokom dana može promovirati umor i obrazac moždane aktivnosti nalik onome kod spavanja. Ovo je logična osnova primjene melatonina kod nesanice, ali i kod jet lag-a ili rada u smjenama. Osim djelovanja na spavanje, melatonin pokazuje i cijeli niz veoma značajnih dodatnih djelovanja, poput jačanja imuniteta, djelovanja protiv upale, protektivnih djelovanja na krvne sudove i srce te mozak, djelovanja protiv štetnog oksidativnog stresa, protiv bola, protiv tjeskobe, protiv nastanka karcinoma itd., pokazujući utjecaj na širok spektar različitih tjelesnih funkcija.

Simptomi nesanice
Nesanica se često definira kao pritužba na jednu ili više od sljedećih pojava:

− poteškoća usnivanja (normalno vrijeme potrebno da se utone u san kreće se između 10 i 15 minuta. Takav period signalizira da je čovjek dovoljno umoran da bez teškoća utone u san, ali ne i da je premoren)

− poteškoća održavanja spavanja – česta buđenja tokom noći, uz teškoću ponovnog usnivanja i/ili preranog buđenja

− slab kvalitet spavanja ili tzv. nerestitutivno spavanje (nije objektivno mjerljivo) – bez osjećaja osvježenosti čak ni nakon sedam do osam sati noćnog spavanja.

Svi nabrojani simptomi nesanice povezani su i sa značajnom količinom stresa nakupljenog u toku dana. Prosječna dužina spavanja kod odraslih iznosi sedam do devet sati, ali postoje i značajne razlike od osobe do osobe. Nekim ljudima je dovoljno i puno manje sna (poput Napoleona koji je spavao četiri do pet sati ili Leonarda da Vincija koji je svojih sat i po sna dnevno dodatno rascjepkao spavajući 15 minuta svakih četiri sata), dok drugima treba čak 12 sati spavanja (poput Goethea).

Od nesanice češće pate starije osobe, pa učestalost raste sa godinama. Oko 50 posto starijih ljudi pati od nesanice, a oko 65 posto svih recepata za nesanicu odnosi se na pacijente starije od 50 godina. Ovdje je važno napomenuti da osobe sa primarnom nesanicom, a starije od 50 godina, proizvode za trećinu manje melatonina nego “dobri spavači” istih godina. Nesanica je češća i kod razvedenih, razdvojenih, kao i osoba s medicinskim problemima i osoba sa poremećajima raspoloženja (depresija i tjeskoba ili anksioznost).

Dokumentirano je da poremećaji spavanja zahvataju skoro trećinu populacije na zapadnoj hemisferi. Nesanica je najčešći poremećaj spavanja i javlja se najmanje kod petine odraslih osoba. Nesanica je dvostruko češća kod žena nego kod muškaraca, možda i zato jer je ženama u prosjeku potrebnije nešto više sna nego muškarcima.

Osim kod primarnih i sekundarnih nesanica, poremećaje cirkadijalnog ritma spavanja bilježimo i kod:
− putovanja sa značajnijom promjenom vremenskih zona (jet lag)
− rada u smjenama
− sindroma odgođene faze spavanja
− sindroma ranije faze spavanja
− neregularnog obrasca ciklusa spavanje – buđenje
− sindroma „ne-24-satnog” ciklusa spavanje – buđenje.

U tretman nesanice treba uključiti pristup koji se odnosi na promjene u određenim navikama koje su vezane za spavanje te pristup koji se odnosi na korištenje lijekova (iz skupine hipnotika). Cilj primjene lijekova je ubrzati usnivanje (početak) sna, olakšati održavanje (trajanje) sna i poboljšati efikasnost (kvalitet) spavanja. Osnovni tipovi lijekova uključuju lijekove za smirenje i njima slične lijekove kao i lijekove iz drugih skupina koji imaju efekat na uspavljivanje. Prema rezultatima nedavnih istraživanja, skoro pet posto odraslih osoba na Zapadu koristi neki od lijekova za uspavljivanje.

Ograničenja primjene kod većine ovih lijekova vezana su za različitu podnošljivost, djelotvornost, dnevne efekte (nakon buđenja). Loša podnošljivost, visok rizik od pojave neželjenih efekata, zloupotreba i razvoj potencijalnog smanjenja odgovora na primjenjenu terapiju ili razvoj ovisnosti vremenski ograničavaju propisivanje većine lijekova iz skupine hipnotika ili sa hipnotičkim efektom na samo dvije do četiri sedmice.

Melatonin u dodacima prehrani ili lijekovima skraćuje vrijeme koje je potrebno za uspavljivanje i koristi se za tretman nesanice, poremećaja spavanja i prilagođavanja obrasca spavanja kod promjene vremenskih zona (jet lag). Melatonin se preporučuje kod opće populacije za:

− skraćivanje vremena potrebnog za uspavljivanje

− sprečavanje i ublažavanje subjektivnih problema sa spavanjem kod promjene vremenskih zona prilikom putovanja (jet lag), gdje pomaže i olakšava adaptaciju na drugu vremensku zonu (ubrzava uspostavljanje faze uobičajenog odlaska u krevet i usnivanja pri putovanjima na destinacije na istočnoj hemisferi i odgađa fazu uobičajenog odlaska u krevet i usnivanja pri putovanjima na destinacije na zapadnoj hemisferi)

− umanjenje tegoba s usnivanjem usljed promjene ritma spavanja (rad u smjenama i noćni rad)

− kod osoba sa neregularnim radnim rasporedom ili ritmom buđenja/spavanja, melatonin može pomoći u prilagođavanju tjelesnog sata u odnosu na zahtjeve radnog rasporeda.


Rezultati kliničkih ispitivanja potvrđuju da kod specifičnih populacija s poremećajima spavanja melatonin:
− skraćuje vrijeme potrebno za uspavljivanje

− održava spavanje/produžava trajanje spavanja

− poboljšava kvalitet spavanja/efikasnost spavanja

Melatonin je na tržištu dostupan u različitim formama, poput tableta, tableta za žvakanje, granula za oralne rastvore, orodisperzibilnih granula ili tableta, sirupa, oralnog spreja…

MELNOT® je novi Bosnalijekov dodatak prehrani koji sadrži melatonin u obliku oralnog spreja (primjenjuje se lokalno na sluznicu obraza ili pod jezik), moderne farmaceutske forme koja nudi značajnu prednost u odnosu na tablete, kapsule i druge oblike koji se uzimaju na usta. Melatonin primijenjen na ovaj način dospijeva direktno u krvotok i djeluje znatno brže od drugih oblika koji se uzimaju na usta omogućavajući praktičniju primjenu – neposredno pred spavanje. Melatonin primijenjen na ovaj način zaobilazi sistemsku cirkulaciju i prolazak kroz jetru – čime je veća količina melatonina raspoloživa za postizanje viših koncentracija u krvi/mozgu.

Jedan potisak sadrži jednu pojedinačnu dozu od 1 mg melatonina i 50 μg eteričnog ulja gorke narandže (Citrus aurantium ssp amara). Gorka naranča je u tradicionalnoj medicini poznata kao sredstvo koje smiruje, djeluje protiv nesanice i tjeskobe, napetosti, uzrujanosti koje su često prateći simptomi poremećenog sna, te drugih srodnih tegoba centralnog nervnog sistema. Ulje gorke naranče pojačava učinak melatonina.

Moderna i lako nosiva forma spreja sadrži veliki broj pojedinačnih doza – jedno pakovanje spreja sadrži skoro 150 pojedinačnih doza, što omogućava laku i jednostavnu titraciju željene doze melatonina kod svih osoba koje žele ili trebaju individualizirano doziranje. Jedno pakovanje pokriva višemjesečne potrebe. Također, odgovara i svim osobama koje izbjegavaju tablete ili imaju smetnje gutanja.

MELNOT® ne sadrži gluten, GMO, mliječne alergene ili laktozu. Kako ne sadržava melatonin životinjskog porijekla, prikladan je i za vegetarijance ili vegane.

Facebook komentari